Presedan Nobelovog komiteta kojem se nadaju žrtve genocida

Vijesti 05. nov. 201915:58 > 19:13
Podijeli:
Izvor: N1

Negodovanje zbog odluke da Peter Handke dobije Nobelovu nagradu za književnost ne jenjava, pogotovo s približavanjem 10. decembra, datuma službene ceremonije uručenja ove nagrade. Trebao bi to biti utorak, dan u sedmici koji su žrtve genocida u Bosni i Hercegovini posvetile ukazivanju na, kako kažu, pogrešku Nobelovog komiteta. To su učinili i danas, tražeći povlačenje nagrade piscu, za kojeg kažu da je negirao genocid i podržavao ratne zločince.

Žrtve i svjedoci genocida ispred Ambasade Švedske u Sarajevu. Opametite se, poručuju Nobelovom komtetu, koji je nagradu za književnost namijenio Peteru Hadkeu. Piscu, koji je podržavao ratne zločince, kažu. Ambasadi su uputili pismo adresirano švedskom prijestolju. Zahtjev poznat.

“Mi majke imale smo osjećaj da moramo dići svoj glas, da upoznamo jednu kraljicu. Zato smo napisali jedno pismo majki majci. Neka ga pročita. Pozvali smo je da dođe na 25. godišnjicu u Srebrenicu, tamo će biti čitava civilizacija. Šta će ona uraditi, uglavnom da se zna, da mi nismo s tim složni”, kaže Munira Subašić predsjednica Udruženja Majki enklava Srebrenica i Žepa.

Kada Hotić poručuje:

“Gledali su situaciju zla, koju su zločinci nanijeli. Očevici su toga. Zanimljivo da su tom Peteru, koji je opravdao zločince, dodijelili Nobelovu nagradu.”

Žrtve su nosili transparente sa porukama koje su upućivale na to da je nagrada Handkeu jednaka nagrađivanju zločina i negiranju genocida. Sve do 10. decembra, ceremonije dodjele Nobelove nagrade, ukazivat će na to.

“Svakog utorka upozoriti Komitet i vlasti u Švedskoj na to da Handke nije osoba koja je zaslužila nagradu”, govori predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović.

Više od mjesec dana traju negodovanja zbog odluke Nobelovog komiteta. Pisci, naučnici, političari uglavnom osuđuju namjeru da nagrada bude uručena Peteru Handkeu. U međuvremenu, isplivavaju raniji Handkeovi intervjui u kojima je govorio o svojoj posjeti BiH, netom nakon rata.

Tako je za Süddeutsche zeitung 2010. godine opisao svoje susrete sa Jovanom Divjakom i Radovanom Karadžićem, kojeg je upoznao, ističe, zahvljajujući Inzku.

“Upoznao sam ga (Karadžića) preko Valentina Inzka koji je bio ambasador Austrije u Sarajevu, a sada je Specijalni Predstavnik Evropske Unije za Bosnu. Kod njega sam tih dana i živio, pomogao mi je sa propusnicama. I nisam se samo sastao sa Karadžićem, nego i sa srpskim generalom Jovanom Divjakom, koji se borio na strani muslimana Bosne i Hercegovine. Kada je čuo da sam prije toga bio na Palama, on mi je ljutito stavio šaku pred nos”, kazao je Handke u intervjuu prije devet godina.

Jovan Divjak sjeća se tog susreta. Samo je slušao, bez ikakve reakcije, opisao je pisca penzionisani general:

“Da li je bila šaka ili nešto drugo, nije bitno. Ali je činjenca da mi se pružila prilika da kažem da su i njegove knjige gorjele u zapaljenoj Vijećnici 27.8.1992. godine. Nije on posebno reagovao. Govorio sam mu o tri ona velika masakra 27.5.1992, 5.2.1994, 28.8.1995, stradala su djeca najviše. On je slušao, da li je u svojoj glavi o nečemu razmišljao, to ne znam. Znam da njegovo lice, njegov pogled i njegovo razmišljanje nije pokazivalo da je on upšte prihvatio tu moju priču.”

O Handkeu se priča i piše. Nekoliko pisama Akademiji uputio je Željko Komšić, upozoravajući predsjednika Švedske akademije da se upustio u otvoreno negiranje genocida. Šefik Džaferović je Handkea uporedio sa Breivikom, s tom razlikom, da je on u zatvoru, za razliku od budućeg Nobelovca. Društvo pisaca BiH također je izrazilo zabrinutost, a Senat sarajevskog univerziteta zatražio je povlačenje nagrade.

“Izravno je i vrijeđao te ponižavao žrtve genocida, ističući kako ‘ne vjeruje u tugu Majki Srebrenice’. Uzimajući u obzir činjenicu da se Nobelovom nagradom odlikuje vrhunska književnost u idealističkom pravcu, kako stoji u statutu Nobelovog komiteta, a da se Handke svojim sveukupnim djelovanjem višestruko i grubo ogriješio o temeljna humanistička načela, pozivamo Nobelov komitet da povuče odluku i barem donekle spasi svoju čast”, stoji u tekstu Senata UNSA.

Eventualno povlačenje nagrade Peteru Handkeu bio bi presedan. Na brojne osude, Komitet je nedavno odgovorio da “Akademija nije pronašla ništa u njegovom pisanju što bi predstavljalo napad na civilno društvo ili poštovanje jednakosti svih ljudi.”

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad