Jedina posljedica dodjele Nobelove nagrade Peteru Handkeu

Vijesti 06. dec. 201917:03 > 17:16
Podijeli:
Izvor: Anders Wiklund/TT News Agency/via REUTERS

Nakon brojnih protesta u Bosni i Hercegovini, regiji, ali i svijetu zbog odluke da se ovogodišnja Nobelova nagrada za književnost dodijeli austrijskom piscu Peteru Handkeu, novinarima se danas po prvi put obratio sam Handke. Nije želio govoriti o detaljnom razmatranju i preispitivanju njegovog pisanja o bivšoj Jugoslaviji. Na pitanje je li promijenio mišljenje o onome što se tada dešavalo, rekao je da ne piše svoja mišljenja, već književnost, ali i dodao da Nobelova nagrada neće izmijeniti fokus njegovog pisanja.

Peter Handke pred novinarima. Četiri dana prije nego što će mu biti uručen Nobel za književnost, javnost najmanje zainteresirana za njegov književni rad. O osudama njegovog izbora za laureata, zbog ideologije koju je podržavao ‘90-ih godina i negiranja genocida i svih zločina koji su se dešavali za vrijeme politike Slobodana Miloševića, Handke nije želio govoriti.

“To je jako duga priča i ponovno pričati tu priču ovdje, mislim da nije pravi trenutak”, smatra pisac.

Kako odgovoriti na proteste najavljene u Štokholmu, kaže ne zna, ali poručuje da bi se želio sastati s majkama koje su izgubile djecu.

“Imao sam ideju, koja nije realna. Pitao sam prijatelja u Bosni i Hercegovini kako da je realiziram ideju, ali rekao mi je da to nije moguće sada. Rekao sam da se želim da sastati s dvjema usamljenim majkama koje su izgubile djecu u ratu, ne sa organizacijama, već pojedincima, jednom sa srpske i sa muslimanske strane, rekao mi je da to nije moguće. Ali, moj prijedlog ostaje”, kaže Handke.

Bez konkretnog odgovora ostalo je i pitanje je li danas spreman prihvatiti činjenicu da je Haški tribunal presudio da je u Srebrenici počinjen genocid i ubijeno više od 8.000 ljudi.

“U zadnji osam, devet sedmica sam dobio puno divnih pisma ljudi koji su čitali književnost. Samo jedno je bilo anonimno i nije došlo iz srca i pisano je na toaletnom papiru. Reći ću vam da više volim anonimno pismo na toaletnom papiru, nego vaša prazna i ignorantska pitanja”, poručio je Austrijanac.

Zašto ne prihvatate presude?

“Ne želim odgovarati na takva pitanja”, dodao je Handke.

Iako Handke nije želio govoriti o genocidu, govorit će preživjele žrtve. Desetog decembra u Štokholmu na protestima.

“Nobelov komitet, odnosno Švedska akademija ovim što je uradila kanonizirala je autora u čijem djelu negiranje genocida figurira vrlo prominentno, drugim riječima Švedska akademija je kanonizirala negiranje genocida i mi idemo tamo da to kažemo. Idemo tamo da pokažemo da nas neće ušutkati. Naš glas se čuo, naš glas se čuje i naš glas će se čuti i jedina posljedica dodjele Nobelove nagrade Peteru Handkeu, a za to ćemo se mi pobrinuti, bit će trajna diskreditacija Nobelove nagrad”, istakao je Emir Suljagić.

Suljagić podržava ideju Udruženja majki enklava Srebrenica i Žepa da u Memorijalnom centru se odredi prostor u kojem će biti podsjetnik na sve negatore genocida i svega što se dogodilo Srebreničanima.

“Stub srama gdje će možda i njegovo ime visiti i ime onih koji su ga odlikovali. Svih zločinaca i svih negatora genocida i svih onih koji opravdavaju i koji ne osuđuju genocid”, kazala je Kada Hotić.

Moralno ogorčenje i nezadovoljstvo odlukom Švedske akademije izrazila je i Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u svom pismu upućenom Švedskoj akademiji. Izbor Handkea je, navode, sjenka na ugledu cijenjene institucije. Brojni umjetnici, književnici, novinari u našoj zemlji, ali i u svijetu, osudili su izbor Handkea za ovogodišnjeg dobitnika. Ranije su podsjetimo, reagirali i predsjedavajući i član Predsjedništva BiH, Željko Komšić i Šefik Džaferović. Preživjele žrtve poručuju problem nije osoba koja će dobiti Nobela, već što se Švedska akademija nauka nije distancirala od ljudi koji ne priznaju genocid i koji veličaju zločine.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad