Prema istraživanju fondacije Friedrich Ebert koje je obuhvatilo 500 ispitanika širom BiH (300 iz FBiH i 200 iz RS) o medijskim slobodama, rezultati su pokazali da ispitanici najviše vjeruju medijima i vjerskim zajednicama, a najmanje političarima i strankama. Također, 88,6 % ispitanika svaku vrstu napada na novinare smatra "neprihvatljivim".
Zabilježen je i rast povjerenja u rad institucija u slučaju medija. Ispitanici iz Federacije BiH značajno su manje zadovoljni medijima i novinarima iz RS-a nego ispitanici iz RS-a.
Primjetan je trend rasta zadovoljstva medijima u FBiH od građana iz RS-a. Najveći dio ispitanika smatra da je sloboda medija u FBiH malo ili nikako prisutna i nema promjena u odnosu na prethodne godine.
Veći broj ispitanika iz RS-a nego iz FBiH smatra da je sloboda medija u RS malo ili nikako prisutna.
Najveći dio ispitanika u FBiH smatra da su osnovne prepreke slobodnom radiju medija u BiH politička i financijska zavisnost, dok u RS-u pored političke zavisnosti, ispitanici navode opću političku klimu u zemlji.
Raste percepcija građana da najveći utjecaj na medije imaju političari. Političare ispitanici smatraju glavnim kršiteljima novinarskih prava i medijskih sloboda. 88,6% ispitanika BiH svaku vrstu napada na novinare smatra neprihvatljivim.
Nema promjene u percepciji tema o kojima novinari izvještavaju u odnosu na prethodno istraživanje 2014. godine.
Više istraživati socijalne i ekonomske teme
Građani FBiH i RS socijalne i ekonomske teme naglašavaju kao teme koje bi bh. novinari trebali više obrađivati. Većina ispitanika smatra kako treba unaprijediti sistem obrazovanja novinara te osigurati bolju primjenu zakona o zaštiti prava novinara kako bi se unaprijedio njihov rad i poboljšala kvaliteta izvještavanja.
Ispitanici TV smatraju medijem kojim se najkvalitetnije informišu. Finansijski opstanak Javnih servisa u BiH, većina ispitanika vidi kroz potpuno ukidanje RTV takse i financiranje javnih servisa iz budžeta države i entiteta.
Zaključke Hrvatskog narodnog vijeća u BiH, u vezi sa uvođenjem javnog servisa na hrvatskom jeziku, većina ispitanika vidi kao politički zahtjev HDZ-a, stranke koja želi imati javni servis pod svojom kontrolom. Značajan dio ispitanika taj zahtjev smatra i opravdanim te smatra kako hrvatski jezik nije dovoljno zastupljen.
Rješavanje pitanja kvalitetnijeg informiranja Hrvata u BiH na hrvatskom jeziku i veću zastupljenost interesa hrvatskog naroda u sadržajima javnih servisa, većina ispitanika vidi kroz potpunu provedbu postojećeg Zakona o javnom servisu na nivou BiH, koji nalaže ravnopravnu zastupljenost tri konstitutivna naroda i tri jezika u programskim sadržajima.
VEZANE VIJESTI
