BiH ostaje teški ovisnik o ruskom plinu i u stalnom strahu od redukcije

Vijesti 10. jan. 202016:23 > 18:38
Podijeli:
Izvor: N1

Od Crnog mora preko Turske, Bugarske i Srbije do Mađarske. To je Turski tok, plinovod dug 2.380 kilometara, cijena - 16 milijardi eura. Srbija će tako osigurati dodatni izvor plina i smanjiti ovisnost o Rusiji i Ukrajini.

“U savremenom svijetu, uz putne i željezničke infrastrukture, uz telekomunikacionu i digitalnu infrastrukturu, energetika je najvažnija. I zato se velike sile tuku oko toga. I zato sam ja srećan što danas uz susret sa Erdoganom i Putinom, imam priliku da razgovaram i sa Bojkom Borisovim, jer je važno kada će Bugari da završe svoj dio, neki kažu u maju, neki da ćemo to moći da uradimo u septembru”, rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Sve to prolazi mimo Bosne i Hercegovine, koja ostaje teški ovisnik o ruskom plinu i u stalnom strahu od moguće redukcije. Naša zemlja nema Zakon o plinu zbog čega trpi kritike Europske energetske zajednice. Nema ni političkog dogovora na koji bi se plinovod trebali priključiti i gdje bi taj priključak trebao biti.

U BH Gasu su nam rekli da bi najbolja opcija bila izgradnja Južne interkonecije i kraka plinovoda koji bi išao od Zagvozda u Hrvatskoj, preko Posušja do Novog Travnika u Bosni i Hercegovini. Dio je o plinovoda TANAP, koji bi također išao iz Azerbejdžana, preko Gruzije, Turske, Grčke do Italije, sa jednim krakom za Albaniju, Crnu Goru i Hrvatsku.

Bivši državni ministar vanjske trgovine Mirko Šarović smatra da bi najbolji izbor bio i Turski tok i Južna interkonekcija:

“I da pravi dogovor oko priključenja i na Turski tok po meni, vrlo je važno da donese određene odluke za priključenje na Južnu konekciju, odnosno na TANAP, odnosno TAP, koji ide od Azerbejdžana, preko Turske Grčke, Crne Gore i dalje prema Hrvatskoj.”

Idejni projekt Južne interkonekcije trebao bi biti gotov do kraja ove godine, uvjeravaju u BH Gasu.

Dok je još neivjesno hoće li BiH postići koncenzus o priključenju na Turski tok, Europska energetska zajednica podržala je projekt Južne interkonekcije. Glavni financijer izrade idejnog prijekta je EBRD, a kompanija Plinacro još 2018. je dobila urbanističku suglasnost za izgradnju konekcije prema BiH.

Detaljnije pogledajte u prilogu Borisa Breza.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad