Svjetska banka u BiH saopćila je da su nedavno upoznati da nacrt izmjena prijedloga Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, najavljenog 20. aprila, predviđa uvođenje obaveznog moratorija na kredite za sve fizičke i pravne osobe na period od 6 do 12 mjeseci, kao i limit kamatne stope od 1 % na kredite u moratorija.
Emanuel Salinas, šef ureda Svjetske banke u BiH je rekao: “Svjetska banka je izričito protiv apsolutnog moratorija, koji bi se primijenio na sve dužnike, bez obzira na njihovu finansijsku situaciju, kao i protiv propisivanja bankama visine kamate koju mogu zaračunati na svoje zajmove.”
Iz Svjetske banke u BiH, kazali su da prema njihovom mišljenju, kombinacija generalnog moratorija (bez obzira na mogućnost dužnika da vrši otplatu) uz kamatne stope niže od tržišnih, bez ozbiljnijih analiza, da bi se dobio uvid u posljedice po banke, predstavlja značajan rizik za ekonomiju, iz mnogo razloga.
“Prvo, nameće značajan rizik po stabilnost, potkopavajući likvidnost i kapital banka. Drugo, narušava disciplinu plaćanja, omogućavajući neplaćanje i onim dužnicima koji su finansijski sposobni, ali ne žele plaćati – a to će samo otežati i povećati troškove dobivanja kredita u budućnosti za dobre klijente. Treće, može dovesti do poremećaja u smislu odobravanja kredita klijentima koji nisu bili komercijalno održiv ni prije COVIDa-19, na račun sektora koji imaju veći potencijal. U svjetlu tih razmatranja, snažno potičemo vlasti da preispitaju predloženu mjeru politike”, naveli su iz Svjetske banke u BiH.
Kad kreatori politike donose razne mjere za olakšanje dužnicima, istaknuli su, od kritičnog je značaja da njihov dizajn bude dobro promišljen, da bi se zaštitio javni interes i očuvala sigurnost i stabilnost bankarskog sistema, kao i finansijska stabilnost.
“Ako bi ove mjere otišle predaleko, to bi moglo u narednom periodu predstavljati izazov za stabilnost, uz slabljenje bankarskog sektora, što bi dovelo do pogoršanja negativnog ekonomskog uticaja COVID-19. To je posebno značajno za zemlje Zapadnog Balkana i druge zemlje u Evropi, u kojima je svjetska finansijska kriza ostavila dugotrajne posljedice u smislu nenaplativih zajmova, praćenih istrajnim negativnim uzročno-posljedičnim odnosnima između slabog učinka finansijskog sektora i sporog ekonomskog rasta. Ta iskustva naglašavaju značaj opreznog dizajniranja mjera, da bi se očuvali teško postignuti rezultati u prethodnoj deceniji”, naveli su iz Svjetske banke u BiH.
Dodaju da dok organi vlasti razmatraju politike, od ključnog je značaja da dizajn mjera uzme u obzir finansijski uticaj svake mjere olakšanja na banke.
“Finansijski uticaj na banke treba biti eksplicitno uključen u dizajn mjera, da bi se zaštitio javni interes za stabilnost banaka. Jednako je značajno i da se bude svjesno moralnih opasnosti u smislu onih koji namjerno izbjegavaju plaćanje (koji imaju finansijske mogućnosti, ali ne žele plaćati), kao i tzv. zombi zajmoprimaca (koji su i prije COVID-19 bili u poteškoćama i koji nisu održivi)”, zaključili su u saopćenju iz Svjetske banke u BiH.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
