Šaćir Filandra, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, kazao je danas za N1 da ljudi u Bosni i Hercegovini nisu navikli javno iznositi stavove i sve se, kako je rekao, svodi na ogovaranje i trač.

On je istakao da ga čudi neodgovarajući odnos političara iz, uvjetno rečeno, probosanskog bloka koji je u uvjetima krize dozvolio da se državne insititucije ”potpuno ugase”.

”Ovo je jedna sasvim neobična situacija, pretpostaviti je da ona ima svoje granice, ali će ostaviti znatne posljedice. Ovo je jedna velika mogućnost za nove iskorake i nove promjene”, rekao je Filandra govoreći o Prvom maju, prazniku rada.

Prema njegovim riječima, politička kultura u Bosni i Hercegovini je ”patronizirajuća” uz napomenu da u tom smislu zaostajemo čak i za susjednim zemljama.

”Najlakše je to objasniti sintagmom specifične političke kulture i nedostatka otpora, bunta. Naša politička kultura je vrlo patronizirajuća i nemamo tradicije, čak i u odnosu na susjedstvo smo u minusu. tradicije borbe za principe, prava i javno iznošenje stavova. Mi nismo navikli da javno iznosimo stavove i sve se uvjetno rečeno svodi na ogovaranje i trač”, ocijenio je gost N1.

Potom je govorio o stvarnoj snazi radnika.

”Snaga radnika je ogromna, oni su najveći potencijal u smislu društvenih rascjepa kao osnova stvaranja političkih stavova jer politički stavovi i ideje nastaju na određenim društvenim rascjepima. U našem društvu je najveći rascjep između kapitala i rada. On je zajednički svi ljudima u Bosni i Hercegovini. Jedan broj političkih partija na ljevici nastoji da to kapitalizira, ali ne zna. Sindikat skoro da ne postoji u nekom organizovanom smislu na nivou države. Njegove mogućnosti su ogromne. Sindikat treba da se poziva na ljudsko dostojanstvo, ljudska prava, pravo na rad’‘, dodao je profesor Filandra.

Govoreći o zajedničkom identitetu, gost N1 je istakao da smo ”trenutno u nezavidnoj poziciji”.

”Naša savremena povijest kreće se u naporima za izgradnjom zajedinčkog identiteta s jedne strane i borbe partikularnih identiteta s druge strane. Mi smo trenutno u nezavisnoj poziciji jer ono što je zajedničko ne možemo da izgradimo. Vidimo da se te teme nedovoljno potenciraju, posebno ekonomske teme i teme iz područja rada koje su zajedničke”, ocijenio je profesor Filandra.

‘‘Suviše smo opterećeni dnevnom politkom i stvarima koje su beznačajne”, poručio je on.

Profesor Filandra na kraju se osvrnuo na ulogu državnih institucija u vrijeme pandemije. Prema njegovim riječima, iznenađujući je odnos probosanskih političkih snaga spram institucija.

”Država uzmiče, akteri ne reaguju ili to ne vide, pandemija se prilično uspješno koristi za relativiziranje onoga što je zajedničko. Pandemija je zajednička. Ove strane destrukcije Bosne i Hercegovine koje su konstantne, mene čudi jedan neodgovarajući odnos ovih uvjetno rečeno iz probosanskog bloka koji je dozvolio da se državne insitutucije skoro ugase. Osim državne granične službe. Ako stvorite silom prilika neku situaciju, da imate iskustvo da možete bez države, vi vidite da možete živjeti sami, ako država ne djeluje postaje kao apstrakcija bez koje se može”, ocijenio je gost N1 televizije.

On je govorio i o ostalim aktuelnim temama, borbi protiv virusa te filozofskom aspektu krize. Uskoro donosimo video razgovora.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad