Parlamentarna skupština BiH po hitnom postupku usvojila je važne izmjene Krivičnog zakona. Ovim izmjenama vezanim za zločine mučenja, prisilni nestanak i ratno silovanje. Krivični zakon će omogućiti efikasniju borbu protiv nekažnjivosti, te će omogućiti pravdu i priznanje hiljadama žrtava širom zemlje.

Tim povodom gošća jutarnjeg programa N1 bila je Armela Ramić, pravna savjetnica TRIAL-a.

Na pitanje zašto je bilo potrebno dugo vremena te se morao vršiti pritisak na državne organe BiH da usvoji set izmjena Krivičnog zakona BiH, koji je u skladu sa međunarodnim standardima, Ramić je kazala da je to trajalo od 2011. godine.

“U svojoj praksi smo uočili određene nedostatke. 2013. godine taj zakon je bio upućen u Parlamentarnu proceduru, ali nije prošao. Tek ove godine napokon smo postigli ono što smo radili nekoliko godina i napokon žrtve zločina i torture mogu doseći pravdu.”

Krivični zakon sada najzad uvodi prisilni nestanak kao krivično djelo i pruža jasniju definiciju mučenja

“Zakon je vezan za silovanje i druge oblike seksualnog nasilja, prisilne nestanke i mučenje. Silovanje je bilo jako teško dokazati na sudovima, jer je potrebno dokazati i prisilu. Međutim kada se nađete u ratu, u okolnostima s oružjem i logorima nekada nije moralo doći do fizičke prisile i to je jako teško dokazati na sudu. Zahvaljujući izmjenama Zakone izbačen je element prisile iz krivičnog djela silovanje.”

TRIAL se zalagao da BiH pruži jasniju definiciju mučenja i teže sankcije za počinioce, kao i da se izmjeni definicija zločina silovanja počinjenog kao zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin protiv civilnog stanovništva, kroz ukidanje upotrebe sile ili prijetnje silom prema žrtvi silovanja ili njoj bliskoj osobi, kao elementa ovog krivičnog djela. TRIAL se također  zalagao da se prisilni nestanak treba predvidjeti kao poseban zločin.

Ovaj set izmjena je odlučujući podsticaj ka unaprjeđenju procesuiranja odgovornih, ne samo za zločine počinjene tokom rata 1992-1995, već i za zločine u buduće.

Na pitanje da li bi, da su ove izmjene zakona bile prije uvedene, veliki broj predmeta ipak bili procesuirani od strane tužioca.

“Bez ovog seta izmjena bilo je jako teško dokazati neka krivična djela. Tužioci su se bojali da neće moći dokazati elemenat prisile i zato je frapantno nizak broj procesuiranih predmeta. Iako se u medijima puno govori o kažnjavanju počinilaca, kada pogledamo statistiku i vidimo koliko takvih djela učinjeno, broj procesuiranih slučajeva je jako mali.”

Buduće generacije pravnika sada neće više biti pri edukaciji vođene odredbama koje su potpuno suprotne duhu postignuća međunarodnog prava.

“Ovo će pomoći njihovom obrazovanju, jer neki nisu znali da KZ BiH nije usaglašen s međunarodnim pravom. Sada će biti mnogo lakše dokazivanje ovih zločina i doći će do sprečavanja ponavljanja takvih zlodjela.”

Ona je istakla da zemlje regiona imaju usklađenije propise, naročito Hrvatska, ali ipak i BiH ide naprijed.