Golo: Srbi će ponovo biti na marginama svih događanja jer nisu politički narod

Vijesti 25. jun 202018:38 > 18:46
N1

Iako su mnogi pozdravili dogovor SDA i HDZ-a u vezi sa izborima u Mostaru, ima i onih koji ga kritikuju. Među njima je Koordinacija Srba Mostar, koja je izrazila nezadovoljstvo načinom na koji se došlo do dogovora o izbornim pravilima i prijedlogu Statuta Grada Mostara. Razgovarali smo sa predsjednikom ove Koordinacije, Dušanom Golom.

Zbog čega je Koordinacija Srba Mostar nezadovoljna i odakle potiče problem?

Ovo je samo nastavak diskriminacije i marginalizacije srpskog naroda u Mostaru koja praktično traje od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Kada je potpisan Dejtonski sporazum, srpski narod je imao isto predstavnika u Gradskom vijeću kao i druga dva naroda. 1995. godine neko pametan iz međunarodne zajednice shvatio je da ova država može opstati samo na koegzistenciji građanskog i etničkog. To je tako i urađeno, tako je napravljen Grad Mostar. Neki dušebrižnici koji su krenuli u opstruiranje Daytona tvrdili su da je ovim mirovnim sporazumom navučena luđačka košulja BiH. Mi smatramo da su oni luđačku košulju navlačili Daytonu.

2004. godine visoki predstavnik Paddy Ashdown je nametnuo prijelazni Statut Grada Mostar kada je od prethodnih 10 broj Srba smanjio na četiri u Gradskom vijeću. Čini mi se da se vodio činjenicom kako da osigura da nijedna strana ne dosegne dvije trećine u Gradskom vijeću kako ne bi mogla izglasati Statut Grada Mostara. Poslije toga do 2012. godine, do kada su trajali izbori, predstavnici srpskog naroda su birani sa listra stranaka da li bošnjačkog ili hrvatskog naroda, ili stranaka tzv. građanske orjentacije. Ono što smo imali – nama je praktično ukinuta konstitutivnost srpskog naroda.

Ako uzmemo u obzir činjenicu da od 2012. do 2020. godine nije bilo izbora u Mostaru, a u tom periodu budžet je iznosio 400 miliona maraka – šta mislite koliki dio ili koliku participaciju u tom budžetu je imao srpski narod? Mizernu, zanemarujuću, na nivou statističke greške. Ljudi u institucijama sjede u ime srpskog naroda, a ne bore se za interese srpskog naroda kojeg predstavljaju, nego za interese stranke iz koje su.

Da li je to najveći problem?

Najveći problem je da su izabrani ljudi koji sjede kao srpski predstavnici, a ne rade u interesu srpskog naroda. Nas se ne tiče sa koje liste je izabran, on mora raditi za interes naroda za koji se izjasnio, a interes stranke ostaviti pred vratima. U Skupštini HNK imamo dvije osobe koje su izabrane sa SDP-ove i HDZ-ove liste, a one se ne mogu dogovoriti ko će biti predsjednik iz reda srpskog naroda. Pa to je van svake pametni.

Kako doći do te “legitimnosti predstavnika”?

To je rak rana ovog sporazuma HDZ-a i SNSD-a. Oni su, između ostalog, obećali da će osigurati legitimno predstavljanje naroda u svim institucijama vlasti, a nisu naveli kako će to uraditi. To je ponov bacanje prašine u oči. Srbi će ponovo biti na marginama svih događanja jer nisu politički narod. Predstavnika Srba nema u organima u kojima se odlučuje jer iz malog biračkog tijela nismo bili u mogućnosti izabrati naše legitimne predstavnike.

Postoji li rješenje?

Postoji jedna mala mogućnost – to je pitanje “instituta odgovornosti”. Kod nas niko za svoje odluke ne odgovara. Ako bi se uveo “institut odgovornosti” političari koji predstavljaju određene narode morali bi snositi i političku, i materijalnu i krivičnu odgovornost za odluke koje nemaju uporište u nekim normativnim aktima.

Šta je sa podrškom stranaka iz drugog entiteta, Republike Srpske?

Imamo podršku od stranaka iz Republike Srpske, ona nije sporno. Hrabri nas činjenica da je gospodin Dodik javno kazao da nije zadovoljan kako se srpski narod tretira u Mostaru, posebno kada se radi o legitimnom predstavljanju. Mislim da će gospodin Dodik istrajati na tome da će poslanici, koji će odlučivati u Predstavničkom i Domu naroda Parlamenta FBiH, imati u vidu i interese srpskog naroda u Mostaru.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad