Manifestacija 510. "Dani Ajvatovice": Konjanici iz Karaule krenuli ka Ajvatovici

Vijesti 27. jun 202009:13 > 09:16
Anadolija

U okviru obilježavanja tradicionalne vjersko-kulturne manifestacije 510. "Dani Ajvatovice", jutros je iz Karaule, nedaleko od Turbeta u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, krenulo oko 75 konjanika, koji će nakon prolaska kroz Donji Vakuf nastavili put ka Pruscu, gdje će sutra biti održan centralni dio manifestacije.

Ukupno oko 75 konjanika različitih starosnih dobi, među kojima oko 50 iz Karaule, a ostatak iz Zenice, odjeveni u tradicionalnu nošnju, nakon učenja odlomaka iz Kur'ana i dove, krenuli su ka najvećem dovištu muslimana u Evropi, Ajvaz-dedinoj stijeni u Pruscu.

Prije polaska, učesnicima su podijeljene zaštitne maske i ponovljene preporuke u vezi s sprečavanjem širenja koronavirusa. Svi programski sadržaji ovogodišnje manifestacije će biti organizovani u skladu sa važećim mjerama nadležnih organa i svi posjetitelji su pozvani na poštivanje istih.

Konjanici odjeveni u tradicionalnu nošnju, učeći tekbire i ilahije, uz prve zrake sunca prošli su kroz malo mjesto Karaulu, dok su ih sa prozora kuća i avlija ispraćali i sretan put poželjeli lokalni mještani.

Prolazak konjanika kroz selo i sveukupan prateći ambijent na trenutak je posmatrače mogao vratiti u neka minula vremena. Nekoliko mališana također je jutros na konjima krenulo ka Ajvatovici, što ukazuje da će ova tradicija biti nastavljena i u godinama koje slijede. 

VEZANE VIJESTI

Među najstarijim konjanicima koji su danas krenuli ka Pruscu je Enes Čizmo, 65-godišnjak porijeklom iz Karaule. U razgovoru s novinarom Anadolije kaže kako Ajvatovicu pohodi već 20 godina bez prekida.

Anadolija
Anadolija
Anadolija
Anadolija
Anadolija

Podsjetivši da je ove godine situacija specifična zbog pandemije koronavirusa, Čizmo je rekao kako se u svakom slučaju svi trebaju pridržavati mjera koje nalažu nadležne institucije.

“Treba se pridržavati onoga što kaže struka, ne možemo u potpunosti promijeniti stvari, ali možemo uticati na ukupno stanje pridržavajući se mjera”, poručio je Čizmo.

Šestogodišnja Elmedina Hunić je među najmlađim konjanicima.

Ove godine je sa svojim konjem Bećarom, kako je kazala novinaru Anadolije, po drugi put na Ajvatovici.

“Lijepo mi je jer volim konje i volim biti u njihovoj blizini”, kazala je Elmedina Hunić.

– Najveće dovište muslimana u Evropi –

U nedjelju ujutro konjanici će tradicionalno krenuti ispred Handanagine džamije u Pruscu prema Ajvaz-dedinoj stijeni. Nakon toga bit će prozvani i bajraktari. Nakon prolaska kroz stijenu i učenja dove, na platou Ajvatovice bit će održan svečani program manifestacije.
Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u BiH. Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter.

Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz-dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. vijeku u Bosnu došao sa prostora današnje Turske. Nakon 1947. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine. Jubilarna, 500. manifestacija održana je u junu 2010. godine.

Ajvaz Dedo, derviš i islamski učenjak koji se u 15. vijeku nastanio na prostoru današnjeg Prusca, nakon dugotrajne suše u ovom mjestu, 40 dana i 40 noći učio je dovu moleći za vodu na stjenovitom predjelu iznad kasabe.

Prema predanjima o Ajvaz-dedi, četrdesetu noć od dolaska na dovište, stijena se razdvojila, a iz nje je potekla voda, koju i danas posjetioci Ajvaz Dedine stijene imaju priliku okusiti. Ajvaz-dedino dovište danas je mjesto susreta desetina hiljada muslimana iz BiH, regiona, Evrope i Azije.