510. "Dani Ajvatovice": Donjevakufljani aplauzom ispratili defile konjanika

Vijesti 27. jun 202018:16 > 18:18
Anadolija

Više hiljada građana u Donjem Vakufu pozdravilo je defile konjanika iz više dijelova Bosne i Hercegovine, predvođenih konjanicima koji su jutros krenuli iz Karaule. Konjanici su danas popodne prošli kroz Donji Vakuf, a potom nastavili put ka Pruscu, gdje će sutra biti održana centrala svečanost vjersko-kulturne manifestacije 510. "Dani Ajvatovice".

Ukupno 220 konjanika iz gradova širom BiH, odjevenih u tradicionalnu nošnju, prodefilovalo je kroz Donji Vakuf, odakle su, ispraćeni aplauzima građana, krenuli ka Pruscu.

Prije jutrošnjeg polaska iz Karaule, nedaleko od Turbeta, učesnicima su podijeljene zaštitne maske i ponovljene preporuke u vezi s sprečavanjem širenja koronavirusa. Svi programski sadržaji ovogodišnje manifestacije su organizovani u skladu sa važećim mjerama nadležnih organa i svi posjetitelji su pozvani na poštivanje istih.

Učesnike defilea u Donjem Vakufu dočekali su, između ostalih, muftija travnički Ahmed efendija Adilović, imami, predstavnici lokalnih vlasti i brojni građani.

Muftija Adilović je kazao da je obim ovogodišnje manifestacije umanjen zbog pandemije koronavirusa.

“Mi smo i prije toga bili krenuli sa pripremama za ovogodišnje ‘Dane Ajvatovice’. Međutim, kako je nastupila pandemija onda smo bili u nedoumici hoćemo li uopšte održati ovogodišnje Dane ili nećemo, ali nakon ramazana Bog je dao da se ta pandemija smanjila, da su mjere olakšane i onda smo se konsultovali sa nadležnim institucijama na našem kantonu i dobili smo saglasnost da možemo organizovati ovogodišnje ‘Dane Ajvatovice’, ali u smanjenom broju sadržaja i poštujući zaštitne mjere od pandemije koronavirusa”, pojasnio je muftija Adilović i dodao:

“S obzirom na to, ove godine imamo manje, nešto preko 40 programskih sadržaja, poštujemo mjere i pozivamo naše posjetitelje da poštuju mjere prevencije širenja koronavirusa”.

Anadolija
Anadolija
Anadolija
Anadolija
Anadolija
Anadolija
Anadolija
Anadolija
Anadolija
Anadolija
Anadolija
Anadolija
Anadolija
Anadolija

Podsjetio je da je obim ovogodišnje manifestacije umanjen.

“Pored toga ove godine u sklopu ‘Dana Ajvatovice’ su dva noviteta, a to su okrugli sto na temu ‘Ajvatovica juče, danas, sutra’, ali i dokumentarni film povodom 30 godina od reaktiviranja Ajvatovice”.

Iako je broj sadržaja manji, kazao je muftija Adilović, kvalitet sadržaja manifestacije je na nivou prošlogodišnjih.

“Vidimo da narod voli svoju tradiciju”, kazao je.

Nepotpun ugođaj bez gostiju iz Turske

Ugođaj nije potpun, kako je kazao muftija Adilović, “jer nema mehtera, semazena, nema naših prijatelja iz Turske, ali su posebne okolnosti ove godine”.

Posebno oduševljenje građana Donjeg Vakufa, ali i onih koji su zbog defilea konjanika pristigli iz okolnih obližnjih mjesta, izazvali su konjanici iz brojnih bh. gradova.

Poseban aplauz i ovacije izazvali su i mališani, kao i nekoliko djevojaka, koji su na konjima prodefilovali glavnom gradskom ulicom.

Dolaskom defilea konjanika u Donji Vakuf, muftija travnički Ahmed efendija Adilović, već po tradiciji, predao je bajrak imamu džemata Karaula Merzuku Grabusu.

U nedjelju ujutro konjanici će tradicionalno krenuti ispred Handanagine džamije u Pruscu prema Ajvaz-dedinoj stijeni. Nakon toga bit će prozvani i bajraktari. Nakon prolaska kroz stijenu i učenja dove, na platou Ajvatovice bit će održan svečani program manifestacije.

Iako ove godine zbog vanrednih okolnosti zbog pandemije koronavirusa nije gostovao tradicionalni turski vojni orkestar “Mehter”, organizatori su putem razglasa, puštali melodije ovog orkestra.

Najveće dovište muslimana u Evropi

Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u BiH. Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter.

Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz-dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. vijeku u Bosnu došao s prostora današnje Turske. Nakon 1947. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine. Jubilarna, 500. manifestacija održana je u junu 2010. godine.

Ajvaz-dedo, derviš i islamski učenjak koji se u 15. stoljeću nastanio na prostoru današnjeg Prusca, nakon dugotrajne suše u ovom mjestu, 40 dana i 40 noći učio je dovu moleći za vodu na stjenovitom predjelu iznad kasabe. Prema predanjima o Ajvaz-dedi, četrdesetu noć od dolaska na dovište, stijena se razdvojila, a iz nje je potekla voda, koju i danas posjetioci Ajvaz-dedine stijene imaju priliku okusiti.

Ajvaz-dedino dovište danas je mjesto susreta desetina hiljada muslimana iz BiH, regiona, Evrope i Azije.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad