Hoće li 'novo normalno' u Hercegovini uvijek biti u potpunosti nejasno?

Vijesti 11. sep 202016:00 > 17:38
Izvor: N1

Dok se određena žarišta zaraze stabiliziraju u jednom dijelu zemlji, u drugom svakodnevno raste broj novooboljelih. Jedan od takvih je Hercegovačko-neretvanski kanton, zbog čega je tamošnji krizni štab zatražio proglašenje stanja prirodne i druge nesreće.

Stari grad u Mostaru i dalje čeka na strane turiste koji se dive ljepoti luka iznad Neretve, koncerte i pjesmu. Školska godina je počela, u školama su učenici sa osmijehom ispod maske, udaljeni jedni od drugih, a na zagrljaje niko i ne pomišlja. U novim okolnostima najvažniji su postali brojevi i statistike.

U Hercegovačko-neretvanskom kantonu je testirano 534 uzorka. Pozitivnih je 52 i to: 29 iz Mostara, 14 iz Čitluka, 6 iz Čapljine i 3 iz Konjica.

Infektolozi tvrde – nije dobro. No osim jasnih brojeva, COVID-19 je donio mnogo nejasnoća. Mnogi se pitaju zašto se mjesecima čekalo na otvaranje granica, zašto je korona zakon u HNK zaživio mjesecima nakon drugih kantona? Najmanje su jasne odluke o pohađanju nastave.

“Kompromis je da djeca idu u školu, da se starije skupine pokušaju čuvati koliko mogu. Ustvari, kompromis je suživot sa ovim virusom, nema drugog”, kazala je Borislava Šarić, udruženje Naša djeca 2014.

Mjere u dijelu zemlje od Konjica do Neuma nisu naredbe, nego preporuke. Struka tvrdi – neodgovorni smo.

“Svadbeni saloni su veliki problem, jer je i dalje po 400-500 ljudi, posebno je bio problem kad su zabranjeni u hercegbosanskom kantonu, pa je praktično došlo do prelijevanja svadbi u naš kanton. Onda nepridržavanje mjera na radnom mjestu, distanca, kafići, noćni barovi”, istakao je Nermin Avdić, epidemiolog.

Struka tvrdi da samo novčane kazne mogu promijeniti trenutnu svijest. A novčane injekcije dobro će doći privrednicima. Vlada kantona, kroz takozvani korona zakon, izdvojila je blizu 9 miliona maraka pomoći.

“To su neke mjere koje poduzimamo i mjere kojima želimo pomoći da gospodarstvo preživi ovu jednu iznimno ozbiljnu krizu, sa kojom se svijet, a time i naša država nisu suočili posljednjih desetljeća”, kazao je Pero Pavlović, portparol Vlade HNK.

No, pomoć nije dobro raspoređena – tvrde privrednici, a i psiholozi. Nezvanično, priređivači igara na sreću dobili su oko 200.000 maraka pomoći.

“Ne osuđujemo, ne spočitavamo, ne prebacujemo ništa posebno, nego samo napominjemo da se privrednici ipak malo razumiju u privredu i da ih treba više uvažavati”, poručio je Miljenko Buhač, Asocijacija privrednika.

“Mi trebamo znati da te kladionice i ostali priređivači igara na sreću imaju desetomilionske prihode godišnje, dok sa druge strane imamo vrtiće i predškolstvo koji imaju samo rashode”, kazao je Marko Romić, psiholog.

Kraj ljeta u Hercegovini u znaku pitanja hoće li ‘novo normalno’ uvijek biti i u potpunosti nejasno i ko zapravo donosi pravila ponašanja novog doba u kojem tek počinjemo živjeti?  

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad