Nakon godina pregovora i to se dogodilo. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je revidiranu Strategiju za rad na predmetima ratnih zločina. Strategija je jednoglasno prihvaćena, rekao je ministar pravde BiH Josip Grubeša čije je ministarstvo i predlagač. Njeno usvajanje pozdravljaju i čelnu ljudi VSTV-a i Tužiteljstva, ali i predstavnici Europske unije, koja će zapravo i financirati njezinu provedbu.
“Bosna i Hercegovina je zemlja nevjerovatnih mogućnosti i ovdje je sve moguće”.
I jeste. Pa tako i da dvije godine traju pregovori o usvajanju revidirane Strategije za procesuiranje ratnih zločina. Bio je to i jedan od zadatka iz Mišljenja Europske komisije.
“Smatram da je ovaj današnji trenutak vrlo značajan za Bosnu i Hercegovinu , ali i samim ovim smo otkočili i pokazali da mi možemo pokrenuti pitaja reforme pravosuđa u Bosni i Hercegovini”, kazao je Josip Grubeša, ministar pravde BiH.
A dogovoru je zapravo prethodio zoom sastanak Sattler – Grubeša- Tegeltija – Turković. Je li bilo pritisaka?
“Ako pod pritiskom podrazumijevate razgovore, razgovora je bilo”, rekao je Zoran Tegeltija, predsjedavajući Vijeća ministara BiH.
A biće i novca uz europskih fondova.
“Njeno usvajanje predstavljanje veliki iskorak u približavanju ove zemlje Europskoj uniji. Uspjeli smo zajedničkim naporima. Krajnji cilj je je da se okončaju najsloženiji predmeti do 2023. godine i nadam se da će to sada biti i moguće”, naveo je Johan Sattler, šef Delegacije EU u BiH.
A revidirana Strategija sadrži i aneks B, oko kojeg su i trajala previranja. U njemu je dato nekoliko zadataka:
– od Tužilaštva BiH traži se da u roku 90 dana dostavi podatke o broju osoba koje su pravosnažno presuđene, broju onih čiji se predmeti nalaze u žalbenom postupku, broju onih koji čekaju prvostepenu odluku, broj onih koji su pod istragom kao i onih proitiv kojih je istraga obustavljena, te broju osoba protiv kojih nije pokrenut postupak
– definira se rad Nadzornog tijela koje je aneksom reducirano te su uvedeni Sud i Tužilaštvo BiH, međunarodni predstavnici, kao posmatrači bez prava glasa.
– aneks definira i regionalnu suradnju koja će biti realizirana u skladu s međunarodnim standardima, međunarodnim bilateralnim i multilateralnim sporazumima, protokolima i drugim propisima koji uređuju međusobnu suradnju.
Predstavnici iz Republike Srpske, koji su i sami sudjelovali u kreiranju Revidirane strategije pozdravili su usvajanje iste.
“Značajan broj predmeta biće prebačen na entitete, i entiteti će se baviti manje složenim predmetima, a ostali su zadati rokovi da se do 2023. godine riješi najveći broj predmeta ratnih zločina”, rekao je Milorad Kojić, direktor Centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih RS
Na što čekaju godinama i predstavnici Udruženja žrtava.
Poručuju da uz regionalnu suradnju, treba insistirati na tome da prioritet u procesuiranju ratnih zločina bude 850 predmeta sa “A” liste koje je Haško tužiteljstvo ustupilo pravosuđu BiH.
“Prevashodni cilj je bio da se nastavi onim trendom kojim je radio Haški tribunal i iako je tibunal u nekim predmetima utvrdio da postoje elementi sumnje za određene osobe, ne vidimo zašto to ne bi bio prioritet u radu pravosuđa u Bosni i Hercegovini”, naveo je Murat Tahirović iz Udruženja žrtava i svjedoka genocida.
A hoće li sada biti? Predstavnici bh. pravosudnih institucija imaju priliku pokazati do kraja 2023. godine.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
