Aktivisti dobili bitku protiv gradnje mini hidrocentrala, Đapo priznala grešku

Vijesti 05. okt. 202018:06 > 19:06
Podijeli:
Izvor: N1

Kantonalni sud u Sarajevu poništio je okolinsku dozvolu koju je Federalno ministarstvo okoliša i turizma izdalo za gradnju dvije mini hidocentrale na bunskim kanalima. Postupak se mora provesti ponovo zbog neregularnosti u izdavanju i zanemarivanja činjenica koje su ekološke organizacije isticale u procesu. Ekološka udruženja i organizacije kažu da je ovo tek jedna pobjeda u dugotrajnoj borbi, a stručnjaci objašnjavaju da se mora mijenjati i zakonska regulativa.

Bunski kanali među najljepšim su prizorima prirodnih dobara, koje ima Bosna i Hercegovina. Najveća atrakcija rijeke Neretve i njene lijeve pritoke Bune, meta je izgradnje dvije mini hidrocentrale: Buna 1 i Buna 2, objašnjavaju aktivisti za zaštitu rijeka. Kantonalni sud u Sarajevu poništio je okolinsku dozvole investitoru Hercegovina građevinsko zanatstvo d.o.o.

“Sud je ustanovio da proces izdavanja okolinskih dozvola nije uopšte zakonit. Sve se učinilo u procesu kako bi se javnost izgurala i kako se ustvari izgurao njihov glas koji je bio protiv gradnje MHE. (N1: Koja institucija je izdala okolinske dozvole?)
Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Dozvole su poništene i vraćene ponovo ministarstvu na postupak. Ovo jeste pobjede, ali nije trajna pobjeda”, ističe Lejla Kusturica, Fondacija Atelje za društvene promjene.

Trajna pobjeda zahtjevaće dugoročnu borbu, a prvi korak jeste poništavanje okolinske dozvole za izgradnju dvije MHE pored više od 330 koje se planiraju ili su u izgradnji. Ministrica Edita Đapo priznaje za N1 televiziju propuste svog ministarstva.

“Očigledno je da stručne službe nisu uradile svoj posao i nije provedena javna rasprava. (N1: Ministrice vi priznajete da je u vašem ministarstvu bilo propusta?) Jeste ovo je prva okolinska dozvola koju sam potpisala. Počela sam 1. novembra da radim, ovo je potpisano 11. novembra. Sud je pokazao da ima nedostataka”, kaže ministrica Federalnog ministarstva turizma i okoliša.

Podaci Eko Akcije pokazuju da je trenutno u BiH izgrađeno 109 mini hidrocentrala, 21 više u Federacije nego u RS-u. Što se tiče Federacije BiH, najviše postrojenja ima Srednjobosanski kanton čak 35, slijedi Hercegovačko-neretvanski sa 10, pa Zeničko-dobojski sa devet. S druge strane ukupan broj planiranih ili u izradnji MHE na područuju BiH iznosi 338.

“Od toga praktično niko nema koristi, a štetu koju oni ostave iza sebe imaju praktično svi. Isušeno korito koje oni ostave iza sebe utiče na kvalitetu života građana koji tu žive. Da ne govorim o biljnom i životinjskom svijetu, kojima je ta rijeka značila život”, podsjeća Jovan Drakul, Udruženje građana “Bjelava” Foča.

Bivši član komisije za državnu imovinu Muharem Cero obrazlaže da se sva priča o izgradnji MHE svodi na Zakon o koncesijama. Također Cero navodi da rješenje treba tražiti kroz državnu imovinu te donošenje Zakona o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom.

“Na prošloj sjednici Vijeća ministara ponovo je oživljena “fantomska” Komisija za državnu imovinu. Komisija za državnu imovinu je ad hoc radno tijelo. Ima jedno u BiH potvrđeno pravilo: “Ako hoćeš da se ništa ne uradi, formiraj komisiju”. Mi se samo bavimo posljedicama, a prava priča je baviti se uzrokom. A bavljenje uzorokom je donošenja Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom. I time bi bilo riješeno pitanje koncesija, a koje bi izgledalo drugačije nego je u ovom trenutku postavljeno. Štete su ogromne i u mnogim slučajevima nepopravljive”, poručuje Cero.

Članovi mnogobrojnih udruženja i organizacija za zaštitu rijeka i okoliša poručuju da im je cilj zaustaviti izgradnju MHE koje se planiraju ili su trenutno u izgradnji jer kako kažu 250 rijeka je ugroženo u BiH zbog radova na nekoliko lokacija širom BiH.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad