Devet milijardi eura novac je koji Evropska unija planira uložiti u različite projekte diljem Zapadnog Balkana. Riječ je o bespovratnom novcu namijenjenom za regionalno povezivanje kroz infrastrukturne projekte, ali i energetske. A za projekte iz oblasti okoliša, jačanje privrednog sektora, digitalizaciju - Bosna i Hercegovina bi mogla dobiti blizu dvije milijarde eura. No, potrebne su reforme. One su i uslov za kandidacijski status koji bh. političari optimistično najavljuju već na ljeto naredne godine.
Nova metodologija proširenja, znači i ubrazan ekonomski i finansijski oporavak regiona od posljedica COVID-19. Devet milijardi eura grantova i 20 milijardi eura kroz garancije, Evropska unija je stavila na raspolaganje Zapadnom Balkanu. No, neophodno je saradnja bh. institucija.
“Ukupna suma predstavlja jednu trećinu ukupnog BDP-a zemalja Zapadnog Balkana. Određeni računi pokazuju da bi se ovom injekcijom mogao očekivati rast regionalnog BDP-a od 3,6 posto, a ima i onih koji kažu da će rast biti veći. Potencijal vidimo u regionalnoj saradnji i plan je upravo zato regionalan – u osmišljavanju, učešću i benefitu”, ističe Oliver Varhelyi, evropski komesar za proširenje.
O kakvim konretno uslovima koje BiH treba da ispuni govorio je predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija. I kada je riječ o kandidatskom statusu koji bh. političari najavljuju već naredne godine – uslovi su jasni. 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, među kojima su u vrhu sljedeći:
“Kao i svi zemljama Zapadnog Balkana u ovom programu najlošije su ocijenjene ona oblast koja se zove vladavina prava i mi razumijemo naše obaveze koje proizilaze iz te oblasti a to je prije svega Zakon o javnim nabavkama koji je pretpostavka da bi apsolutno ovaj investicioni ciklus mogao da bude pokrenut, zatim Zakon o sprječavanju sukoba interesa i Zakon o VSTS-u”.
I dok je Tegeltija siguran kako će BiH ispoštovati ove obaveze, član Kolegija Doma naroda, Bakir Izetbegović, kaže, predizborne aktivnosti sigurno će ponovo usporiti proces približavnaja Uniji. No, BiH ne smije propustiti dvije milijarde eura granta, to je ogromna šansa. Projekte je već ranije pripremilo Vijeće na čelu sa Denisom Zvizdićem tvrdi – no do sada nije bilo realizacije. Hrvatska strana je, kaže Izetbegović, na sastanku s Varhelyjem pokrenula i pitanje izmjene Izbornog zakona.
“Hrvatska strana uporno ponavlja, mantru ima, koju redovito ponavlja o tome da su im Bošnjaci izabrali člana Predsjedništva, da postoji taj problem legitimni i nelegitimni, tako da je potrebno tu unijeti balans, podsjetiti na presude Sejdić i Finci, na koliziju ta dva principa i Ustavnog suda po apelaciji Božo Ljubić, tako da sam ja to upravo danas uradio, i zamolio sam za jednu intenzivniji medijaciju ljudi iz međunarodne zajednice, jer mi ovaj problem nismo u stanju riješiti sami”,navodi Izetbegović, član Kolegija Doma naroda BiH (SDA).
No, Dragan Čović insistira. Evropskog komesara je tokom sastanka izvijestio kako je bh. društvo duboko podijeljeno, i kako se to neće promijeniti bez legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda. I to – kaže Čović – Brisel odlično razumije.
“Minimum koji danas traže predstavnici Hrvata u BiH da to budu legitimni predstavnici Hrvata sukladno Aneksu 4 Daytona čijih 25 godina slavimo skoro, odnosno Ustavu BiH i to vam je početak i kraj priče, a šta je ko kazao, šta ko misli o tome svakome pravo da razmišlja”, tvrdi Čović.
Oliver Varhelyi se po završetku posjete BiH sastao i sa državnim ministrom sigurnosti, Selmom Cikotićem. Riječ je bilo o mjerama koje se poduzimaju u cilju bolje kontrole i nadzora granica i sprječavanja ilegalnih migracija. Najavljeno je da će za nabavku opreme za zaštitu granice biti izdvojeno 1,5 miliona eura.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
