Bugarska je zbog makedonskog jezika i makedonske historije odlučila blokirati početak pregovora Sjeverne Makedonije sa Evropskom unijom o pristupanju koji su trebali početi u decembru. Ovo pitanje trebalo je biti tema bilateralnih razgovora, ali sada je podigunuto na evropsku razinu. U ekskluzivnom intervjuu za N1 potpredsjednik Vlade Sjeverne Makedonije za evropska pitanja Nikola Dimitrov otkriva šta je pozadina ovih zahtjeva te kako gleda na budućnost evropskog procesa Sjeverne Makedonije ali i ostatka regiona.

“Pitanja o jeziku i identitetu su u srcu domaćih pitanja, suverenitet jedne države, jer predstavlja izraz prava na samoopredjeljenje. U tom smislu ni jedan susjed, nijedna država, nema bilo kakve pravne osnove po međunarodnom pravu, a ni po evropskom pravu da nama Makedoncima kažu nešto o makedonskom jeziku. To je naša stvar. Veoma je teško našim građanima da shvate, pa i za mene da iskreno kažem, kako može makedonski jeziki biti prepreka za početak pristupnih pregovora o integraciji u jednu uniju, gdje jezička različitost je jedna od fundamentalnih, temeljnih vrijednosti. Isto tako teško mi je shvatiti kako je makedonski jezik prepreka za dobre međususjedske odnose, pogotovo kada dobrosusjedski moraju biti kroz međusobno poštvanje. Ako ja vama kažem koji maternji jezik govorite ili ne govorite onda to znači da vas ne poštujem. Suočavamo se s jednim ozbiljnim izazovom. Imamo komisiju za historijska pitanja koja je formirana na bazi dogovora o prijateljstvu, dobrosusjedstvu i saradnji sa susjednom Bugarskom, sa Sofijom. Ideja je bila da o historiji razgovaraju historičari, a da političari razgovaraju o današnjici i boljem sutra. Mi na Balkanu imamo veoma bogatu historiju. Međutim, kako često kaže jedan moj prijatelj, dobro bi bilo da ta historija bude učitelj, a ne zatvor”, ističe Dimitrov.

Na pitanje kako je moguće da su ove dvije zemlje istovremeno članice NATO-a i da ova pitanja nisu problem, ali kada je u pitanju Evropska unija onda jesu, Dimitrov odgovara:

“Jedan od argumenata je da smo mi saveznici, formalno od marte ove godine smo punopravna članica NATO-a i tu smo bliski saveznici sa susjednom Bugarskom. Naš jezik, makedonski jezik i naš makedonski identitet nisu prijetnja bilo kome, za bilo kojeg susjeda, ne miješamo se u jezike i identitete bilo koga drugog. U 2020. godini smo, u Evropi smo, u 21. vijeku smo i diskusije među državama bi trebalo da se odvijaju u okvirima koji su pristojni, u okvirima međunarodnog prava i evropskih vrijednosti. Razgovaramo mnogo o zajedničkoj historiji i zajedničkoj prošlosti međutim treba da radimo i na zajedničkoj evropskoj buducnost. Kad sjedite za sto, naravno da vam je pozicija jača. Mi sjedimo za stolom u NATO-u i tu smo jednakopravni. Normalno je da Sofija ima bolju pregovaračku poziciju jer je članica Evropske unije. Međutim mislim da suštinski i dugoročno imamo veoma bliske interese. Želimo da budemo prijatelji, da imamo plodnu ekonomsku saradnju, mislim da Bugarska ima korist od evropeizacije njenog susjedstva i region ako mogu to tako da kažem u širem smislu od regiona Balkana ili Istočnog ili Zapadnog Balkana. Tako da ranije ili kasnije mislim da ćemo naći zajednički jezik. U krajnjoj liniji makedonski i bugarski jezik su bliski i trebali bi da nam pomognu da se dobro razumijemo, a ne da nam jezici budu razlog da se ne razumijemo.”

Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina trenutno nemaju otvorenih pitanja, ali ima prostora za poboljšanje saradnje pogotovo kada je u pitanju povezanost dvije zemlje i dva glavna grada, poruka je iz Skoplja.

“Sa Bosnom i Hercegovinom isto imamo zajedničku historiju. Također, ubjeđen sam da imamo zajedničku evropsku budućnost. I Sarajevo i Skolje hoće da idu prema Evropskoj uniji. Mislim da nemamo nijedno otvoreno pitanje, nemamo nijedan problem u odnosima s Bosnom i Hercegovinom. Trenutno nemam protokolarnih posjeta pred sobom, ali mislim, da nema grada koji je premijer Zaev više posjećivao od Sarajeva bez obzira da li su to oficijelni ili neoficijelni. Imamo mnogo ličnih prijateljstava i sa političarima i sa nevladinim sektorom. I ja lično također imam i sa nevladinim sektorom i na ličnoj razini sa građanima Bosne i Hercegovine i Makedonije. Pokušavamo da pomognemo ondje gdje možemo. Također, kopredsjedavanje Berlinskim procesom, jedna od potencijalnih prednosti je uvođenje četiri olakšice: kretanje ljudi, proizvoda, kapitala i usluga u našem regionu. U dijelu ‘sloboda kretanja ljudi’ predlažemo jedan regionalni dogovor, tako da građani bilo koje zemlje na Zapadnom Balkanu mogu otići u bilo koju drugu zemlju samo sa ličnom kartom. To će pomoći, ako ostane ova politička volja, da nemamo vizni režim u našem regionu. Mi nismo veliki region, mi nismo velike države, iako smo ponosi s tim ko smo i kakve su nam države. Dobra vijest i napredak jedne od nas je dobra vijest i napredak za sve nas region. Svi se suočavamo sa sličnim problemima i na neki način uspjeh jedne će pomoći svima. Iskreno uvijek se radujem dobrim vijestima za bilo koju državu regiona. Ekonomska saradnja je područje u kojem možemo raditi. Često mi stranci kažu: “da dođem od Sarajeva do Skoplja, ili od Skoplja do Sarajeva, treba mi vremena kao da odem od Sarajeva do New Yorka ili od Washingtona do Skoplja. Pokušavali smo da bude uspostavljena nekako aviolinija, aviokompanija koja bi bila zainteresirana možda bi mogla ići preko tri tačke Sarajevo, Podgorica i Skoplje. Mislim da je to pitanje koje moramo da riješimo, ali mislim da prvo treba da pobijedimo COVID-19 i nakon toga to će pomoći i biznisu i za povezanost jednom vazdušnom linijom”, kaže Dimitrov.

Nekadašnji ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije imao je priliku u prošlosti sastati se s novoizabranim predsjednikom SAD-a Joeom Bidenom za koje kaže da vrlo dobro poznaje region Balkana.

“Prvo bih želio reći da smo imali podršku i od aktuelne administracije po pitanju članstva u NATO-u što je bilo veoma važno. Državni sekretar Pompeo je bio u posjeti Ohridu, onda smo imali nekoliko susreta u Washingtonu i u Briselu ako se ne varam. Vezano uz izabranog predsjednika Bidena, kada sam kao dio delegacije sa premijerom Zaevom imao susret s njim na marginama Minhenske sigurnosne konferencije i imali smo jedan zajednički radni doručak i mnogo smo razgovarali o Balkanu. Razgovarali smo i o NATO alijansi, tad još nismo bili članica NATO-a, razgovarali smo i o tome. Izabrani predsjednik Biden je pokazao veliko znanje i velike simpatije za naše ciljeve. Mislim da će Balkan vjerovatno može očekivati čak i veće američko prisustvo koje će biti na liniji stabilnosti, kretanja napred ka integracijama, zatvaranju problema, i sve to na jedan održiv i dugoročan način. Očekujem podršku Bidenove administracije za puno važna pitanja u našem regionu i to je bio utisak kada smo se vidjeli u Minhenu”, ističe Dimitrov.

Šta Dimitrov kaže o članstvu Sjeverne Makedonije u NATO-u, odnosima sa ostatkom regiona i o odnosima s Grčkom nakon Prespe pogledajte u videu.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad