Nemar države prema poljoprivrednicima je veća šteta od suše

Vijesti 21. avg 201510:31 > 10:35
Izvor: N1

Mehmed Nikšić, predsjednik udruženja mljekara Federacije BiH bio je gost u Regionalnoj temi Novog dana, u kojoj smo u kooperaciji sa zagrebačkim i beogradskim studijom razgovarali o suši, zajedničkom ovogodišnjem problemu regije.

Prošle godine su region pogodile poplave, ove godine suše. Koliko će ovogodišnji prinosi usjeva biti manji, pitali smo?

“Mi smo čak i prošle godine u vrijeme poplava imali područja koja nisu imala kiše 100 dana. To nije ništa novo jer su nam eksperti godinama unazad najavljivali klimatske promijene. Šest godina pokušavamo ukazati da problem treba sistemski rješavati, da se trebaju ubaciti sistemi za navodnjavanje”, kazao je Nikšić.

Istakao je da se dešava situacija u kojoj za vrijeme sjetve imamo ogromne padavine, a kad se sjetva završi onda nemamo padavina nikako.

Štete uzrokovane tim epilogom su 30 do 40 posto, mada ima regija unutar BiH kojima takav scenario pravi do 90 posto štete na imanjima.

“Ugrožena je kompletna biljna proizvodnja. Problem se desio sa nekim sjemenima koja su uvezena iz nekih zemalja koja nisu dala nikakve prinose. Poslije prošlogodišnih poplava proizvođači nisu naplatili ništa od šteta. Taj teret sami ne mogu iznijeti, ako se država ne uključi doći će do smanjenja stočnog fonda”, kazao je.

Ukoliko budemo svjedočili tome, Nikšić ističe da bi moglo doći do domino efekta, odnosno rasta maloprodajnih cijena na određene kulture.

“Stočna hrana se mora naći u drugim državama. Ako vlasti ne urade ništa po tom pitanju, desit će se nedostatak hrane za stoku, što će se odraziti na cijenu”.

 Marija Antić iz beogradskog centra N1 pitala je koji su to idealni uslovi za poljoprivrednike, odnosno proizvođače.

“Prije nekih četiri do pet godina imali smo zaista približno idealne klimatske uslove. Poslije sjetve imali smo kišu, i imali smo rezultate od toga“, kazao je dodavši da će klimatski uslovi u narednih nekoliko godina biti slični sadašnjim, što znači da se alternative moraju tražiti, a vlasti uključiti.

“BiH je bogata vodama, a ako bi se država uključila mogli bi preventivno gledati u budućnost. Neke zemlje su slične probleme riješile kapitalnim ulaganjima koja kod nas ne postoje”, kazao je.

Što se tiče površine sistema za navodnjavanje u BIH, oni su jako mali. Kreću se negdje ispod 20 posto, kada se uzmu u obzir oni koji funkcionišu. Pojedinci ih nekada prave sami, brinu se sami o sebi i to se pokazalo efektivnim.

Kao veliki problem istakao je Nikšić podatak da niti jedna osiguravajuća kuća neće osigurati niti jednu biljnu kulturu od suše. “To je žalosno”, konstatovano je.

“Ispadamo smiješni kada od banaka tražimo kredite, jer znaju da ih ne možemo vratiti. Nema ulaganja, nema pomoći”.

Nikšić je kazao da se u BiH do 60.000 gazdinstava bavi poljoprivredom. Zbog kompletne situacije, ljudi se više ne upuštaju u prijavljivanje obrta, stoga se dovodimo u situaciju da imamo jako puno neiskorištenih kapaciteta, istakao je gost na koncu gostovanja u Novom danu.