Strani borci ne poznaju granice: Ima li ih među izbjeglicama

Vijesti 07. okt 201517:27 > 20:13
Snapshot

Da li u kolonama izbjeglica na granicama sa zemljama regije potencijalno ima i stranih boraca ili sumnjivih osoba, nadležni ne mogu potvrditi. Ipak kažu kako je to legitiman strah. Ratni sukobi u svijetu, posebno u zemljama Bliskog istoka, kao i učestvovanje na stranim ratištima, globalna je prijetnja.

Strani borci ne poznaju granice. Zato terorističke organizacije poput takozvane Islamske države ili Al Nusre, svakodnevno uzimaju danak svojim sve jačim paravojnim formacijama. Za borbu protiv terorizma države bi morale biti korak ispred te znati njihove namjere, razloge i ciljeve. Rame uz rame sa ekstremnim ratnicima, nerijetko su i državljani Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, zemalja Evropske unije. Kako ih spriječiti – stalna je zadaća i dilema nadležnih.

Mi ne možemo definisati odakle sve potencijalno teroristi mogu da dođu, a u krajnjoj liniji korištenje informacionih tehnologija podrazumijeva da jedan dio terorističkih napada može da se desi i sa drugog kontinenta. Prema tome, potrebna je po meni jedna sveobuhvatna akcija”, izjavio je Branimir Mandić iz Centra za bezbjednosnu saradnju Jugoistočne Evrope.

“Tu je posebno važno sa graničnom policijom, sa raznim agencijama, sa Ministarstvom sigurnosti, sa policijama širom BiH – obavezno je imati visok nivo saradnje i zakonodavstva”, mišljenja je Jonathan Moore, šef misije OSCE-a u BiH.

Visoki nivo saradnje nerijetko je izostajao. Slučajevi vrbovanja i odlazaka Bosanaca i Hercegovaca na strana ratišta do prošle godine nisu bili kažnjivi. Prvu prvostepenu presudu za takvo krivično djelo dobili smo tek juče protiv nekoliko uhapšenih u akciji “Damask”. Odlazaka je trenutno manje.

Mislim da se naprosto smanjuje numerički ciljna grupa iz koje ti ljudi odlaze, većina je već otišla i nemaju se namjeru vratiti. Prema tome, broj se smanjuje i to je dobro, ali odlasci još uvijek traju i to porodični odlasci”, izjavio je Vlado Azinović, stručnjak za pitanja terorizma.

Da je sa ženom i djecom u Siriji dugo se govori i za nekadašnjeg neformalnog vođu dijela selefijske zajednice u Gornjoj Moči Nusreta Imamovića, iako bez zvanične potvrde. Gornja Maoča nadeleko je poznata kao zajednica iz koje se djelovalo protivustavno, te kao tranzit za one koji odlaze na strana ratišta. Pod obavještajnim nadzorom zbog navoda o odlascima onih koji su tu boravili i borave, na ratišta u Irak i Siriju je i selo Ošve nadomak Maglaja.

Nemoguće je da se tako neke male površine kontrolišu, a da im se istovremeno ostavi komunikacioni kanal, ne samo prema tim organizacijama tipa tzv. Islamske države, nego i na unutrašnjem planu da mogu da mobilišu mlađe ljude”, kazao je Miloš Šolaja iz Centra za međunarodne odnose Banjaluka.

Regionalno se preventivno boriti i biti dio globalne koalicije za borbu protiv terorizma – sukus je onoga što poručuju nadležni, nevladin sektor i akademska zajednica.