Kako privatizovati strateška preduzeća koja gube milione?

Vijesti 15. jan 201619:59 > 20:06
Izvor: N1

Na deset velikih strateških preduzeća u Federaciji u posljednjih deset godina Federacija je izgubila 100 miliion maraka, pokazala su istraživanja Agencije za privatizaciju.

Samo u posljednjih pet godina BH Telecom i HT Mostar zabilježili su drastičan pad prihoda.

N1
N1

Donedavno prvi čovjek Agencije za privatizaciju godinama se zalagao za prodaju kapitala telekoma, no danas će reći.

“Što god da se uradi, to neće izaći na dobro.Ako se u prvi red stavi ekonomske efikasnost, racionalizacija, poslovanje investicije, sigurno ćemo imati dobre rezulate.No bojim se da određeni ljudi grupe, koji su započeli ovaj proces da će se rukovoditi drugim kriterijima”, kazao je Šuhret Fazlić, bivši direktor Agencije za privatizaciju FBiH.

Prodaja Telecoma posebna je stavka reformke agende i zahtjev MMF-a. iako se i trenutna Vlada prilikom preuzimanja mandata izjasnila kako prodaje neće biti.

Namjere su sada navodno drugačije. Podjetimo na vlasničku strukturu gdje u BH Telecomu 90 posto vlasništva ima vlada FBIH, 10 posto investicijski fondovi. U HT Mostar 50,10 posto Vlada FBiH, 39, 10 posto Hrvatski Telecom, 5,23% Hrvatska pošta, 5,57 posto mali dioničari.

Konsultantska procjena koju je najavio premijer Fadil Novalić biće potrebna i za ostale kompanije iz tzv. treće kategorije, primerice Fabirku duhana Sarajevo čiji kupac neće steći samo 39,9 posto vlasništva nego i značajne udjele u desetak drugih kompanija poput Vakufske, Privredne i BOR banke, maloprodajni lanac kioska ali i značajan dio u investicijskim fondovima.
Slično je i sa Bosnalijekom gdje se godinama pokušava obezvrijediti vrijednost kapitala i putem Sarajevske berze.

“U ovom trenutku cijena dionice Fabrike duhana Sarajevo na berzi je 50, a knjigovodstvena vrijednost dionice je 174 KM. To nije prazna fabrika, to je firma koja radi, koja ima i druge kompanije, ogroman broj nekrtenina. Cijena dionice Bosnalijeka na berzi je 10 mraka, a knjigovodstvena vrijednost oko 18. Očito je da se ta cijena dugo pripremala, da bi se preduzeća jeftino kupila”, pojasnio je Halil Čengić iz Udruženja dioničara Dividenda. 

Iako je krenuo proces restruktuiranja i u Energoinvestu, prema reviziji utvrđeno je najmanje 100 radnika viška. S druge trane ne treba zaboraviti kako je u Aluminijskom kombinatu sporazumom Vlade, sindikata i uprave definirano da privatizacije neće biti bez obeštećenja oko 1.600 prijeratnih radnika koje iznosi više od 14 miliona maraka.

Zbog svega navedenog postavlja se pitanje da li će i do kakve će privatizacije uošte doći.

“Mislim da je i ovo priča za javnost, da mediji nagađaju, da li treba biti privatizacije ili ne. Najveći je problem to što mi nemamo strateški plan za privatizaciju, ekonomiju općenito”, kaže Armin Zeba iz Bussines Magazina.

Aktuelni zakon onemogućava da se novci od privatizacije iskoriste za popunjavnje budžetskih rupa, no sa potrebnom većinom glasova i to se može promijeniti.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.