BiH laka meta u virtualnom svijetu, nema straha od napada?

Vijesti 16. feb 201618:03 > 19:21
N1

Cyber napadi, hakeri, internetski kriminalci, terorizam - samo su neki od pojmova i prijetnji koji svi zajedno danas čine opasni globalni problem. Upravo je zloupotreba interneta Ministarstvo sigurnosti BiH ocijenilo jednim od ključnih sigurnosnih problema. Država nema adekvatnog zakona za borbu protiv ove pošasti.

Teroristički napad u Parizu, a na ozloglašenom portalu Vijesti Ummeta slavlje zbog poginulih, te najava terorizma u BiH. Teroristički napad u Rajlovcu, a Vijesti Ummeta opet slave ubistvo dva, kako su naveli prljava vojnika nevjernika. Stranica je nakon toga suspendovana, ali tek na kratko. Veličanje terorističkih organizacija i pozivi na priključenje istim, ponovo su lako dostupni svima. Iz SIPA-e tvrde da kontinuirano prate aktivnosti o krivičnim djelima počinjenim putem interneta, ali za nešto više neophodan je angažman države.

“Otkrivanje počinalaca ovakvih krivičnih djela, u većem broju slučajeva je otežano, iz razloga što korisnici prilikom registrovanja na forumima i društvenim mrežama koriste nadimke, kao i društvene mreže i portale koje sjedišta imaju u inostranstvu. Za prikupljanje podataka, te identifikaciju počinilaca, neophodne je pokrenuti institut međunarodne pravne pomoći”, saopšteno je iz SIPA-e.

Ministarstvo sigurnosti BiH ocijenilo je zloupotrebu interneta jednim od ključnih sigurnosnih problema. Još 2012. Vijeće ministara BiH trebalo je krenuti ka formiranju Tima za odgovor na računarske inicidente. To se nikada nije desilo. Država se mora približiti obavezama preuzetim iz Konvencije o cyber kriminalu.

“U krivičnom zakonu, i BiH i entiteta i Distrikta Brčko je na različiti način tretirana ova materija. U Krivičnom zakonu BiH ne postoji cyber kriminal, međutim tvrdnje Iz Ministarstva pravde BiH idu u pravcu da se neke druge tačke Krivičnog zakona jednako mogu odnositi i na to”, navodi Saša Magazinović.

Prema podacima EU hiljadu miljardi eura su korporativni gubici nastali cyber kriminalom, što ovaj problem čini globalnim.

“Ono što vidimo, dešavaju se finansijske krađe kartice i pojedine kompanije su izložene krađama, odnosno otuđenjima njihovih sredstava s određenih računa.Vidimo upade u bankarske sisteme ali naše institucije još uvijek nisu toliko zanimljive kao što su to Njemačka, Amerika. Vlada otvoreni rat između Kine i Amerike”, otkriva Denis Hadžović.

Problem je i govor mržnje na portalima, kojem je teško stati u kraj. Regulatorna agencija za komunikacije BiH nema nadležnost u oblasti interneta. Iz Vijeća za štampu BiH su kampanjom iz 2014. “Stop govoru mržnje”, na svaki uvredljiv komentar na portalima upozoravali kako je govor mržnje krivično djelo, ali često su na upozorenje dobijali novi uvrijedljiv komentar.

“Vijeće za štampu u BiH je u toku protekle godine, ali i početkom 2016. u nekoliko navrata upućivalo reakcije nadležnim institucijama u BiH, odnosno SIPA-i i Ministarstvu sigurnosti BiH, nadležnim policijskim entitetskim institucijama, da reagiraju protiv širenja govora mržnje i zloupotrebe govora mržnje, odnosno huškačke retorike kako u tekstovima tako i u komentarima posjetilaca portala”, ističe Maida Bahto-Kestendžić.

Odgovor od nadležnih institucija nisu dobili ni u jednom slučaju, te nije poznato da li su pokrenute istrage, i u kojoj su fazi. A nadležne institucije generalno malo govore o ovoj problematici. Kapaciteti su nedovoljni za ovakvu vrstu borbe, jer prema riječima stručnjaka, oni koji čine krivična djela na internetu, trenutno vode u jeftinom, ali globalno izuzetno opasnom ratu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.