Danas je Svjetski dan voda: Koliko čuvamo naše rijeke?

Vijesti 22. mar 201617:59 > 19:31
N1

Često se hvalimo bogatstvom šuma i rijeka u BiH, no koliko ih čuvamo? Na Svjetski dan voda provjerili smo zagađenosti rijeka širom Bosne i Hercegovine.

Bujični potoci, rijeke, slapovi, bukovi na prvom mjestu su kada se opisuju prirodne ljepote Bosne i Hercegovine. Obiluju biljnim i životinjskim svijetom. Una čak i sedrama. Najveći dragulj na ovoj rijeci je Štrbači buk.

Skender Kulenović je o ovom mjestu napisao: “Malo mi očiju da se nagledam. Malo mi pluća da se nadišem”, i opisao ga jednostavno kao “ljepota”. I jeste ljepota, a Una je toliko čista da može da se pije.

Sedamdeset kilometara nizvodno na lijevoj obali Une, na granici sa Hrvatskom, je Trgovska gora, mjesto gdje bi mogao biti skladišten radioaktivni otpad. Protiv je oko 230.000 stanovnika unsko-sankog sliva. Među prvima u odbranu Une stali su ribari.

Dajemo sve od sebe da se oživi riblji fond i da se vrati nekadašnji sjaj. Odlaganjem otpada to je sve besmisleno”, komentarisao je Edim Džaferbegović, reprezentativac BiH u mušičarenju.

Ovolika snaga vode bh. rijeka dovela je i elektorenergetski lobi. Došlo je do ekspanzije mini hidroelektrana. Ugrožene su Neretva, Bistrica, Vrbas, Sana… Za ekologe najveći je apsurd što su se na udaru našli i nacionalni parkovi.

“Jučer smo dobili vijest da se ponovo aktuelizira tema izgradnje mini hidroelektrane u Nacionalnom parku Una, prije deset dana smo bili na ušću Bune gdje se planira izgradnja hidroelektrana Buna 1 i Buna 2, a ni pitanje Sutjeske još nije gotovo”, izjavila je Nataša Crnković iz Centra za životnu sredinu.

Ovo je Gudronska jama – hemijski otpad nastao preradom nafte i naftnih derivata. Smještena je na obali Bosne u Modriči. U blizini je gradskog vodovoda i u naseljenom mjestu.

“Ostaje po površini zemlje. To isparavanje vidi se po voću i po vodi”, kazao je Zoran Demunjić iz Modriče.

Kokoši mi krepavaju, to je totalna šteta“, rekao je Niko Mijić iz Modriče.

Rijeka Spreča postala je deponija na granici opština Petrovo i Gračanica.

“Smeća je mnogo. Kad god voda nadođe, bude kesa po drveću. Nanosi nam u meraje, u avlije”, kazao je Ibro Tubić iz Orahovice.

Prizora svih vrsta otpada na obalama rijeka i ljudskom rukom izmijenjenih tokova u BiH ima na pretek. Mjesta na kojima se gasi žeđ, zbog svoje rijetkosti, postala su atrakcija.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.