Romska stvarnost u BiH: Nismo svi nepismeni i prosjaci

Vijesti 08. apr 201618:00 > 19:19
Izvor: N1

Od napuštenog djeteta u izbjeglištvu, do balerine i baletnog pedadoga. Tako bi se nakraće mogao sumirati život Dragane Seferović-Pilav. Ispred dvije srednjoškolske diplome i fakultetskog obrazovanja, društvo ipak stavlja njeno romsko porijeklo.

“Više me i ne gledaju kao Romkinju, već kao nekoga iz neke druge države, pa mi je to malo olakšavajuća okolnost”, kaže Seferović-Pilav.

Izbjeglištvo u Njemačkoj pamti po osjećaju da je drugačija.

“Prva riječ koja je meni ostala u sjećanju kao uvreda je ‘cigojner’. Ja tada nisam znala šta je ‘cigojner’, ali sam vidjela na licima djece da to nije dobro”, dodaje za N1.

Danas majka, Dragana je sretna što njen sin ima očevu svijetlu put. Tamnija koža, kaže, sigurno ne bi bila garant svijetle budućnosti.

Romsko porijeklo je refren i u životu Mensura Selmana. I u njegovoj umjetnosti. Dom u Bihaću zamijenio je Budimpeštom, gdje na Centralnom evropskom univerzitetu bira program namijenjen romskim umjetnicima.

“Tu je bilo diskriminacija, u malom gradu, okruženi ste Romima, drugi Romi vas ne shvataju. Baviš se slikarstvom. Uvijek smo u školi sjedili u zadnjoj klupi, nemam pojma što”, ispričao je.

Svjetski dan Roma obilježava se od 1971. godine. Tada su se predstavnici Roma iz 25 zemalja okupili kako bi kreirali Romsku uniju.
Odlučeno je da se svi nehumani termini zamijene riječju Rom. Iako Rom u prijevodu znači čovjek, način na koji se ova najbrojnija nacionalna manjina u Bosni i Hercegovini tretira, ponekad nije ljudski.

Romska stvarnost u Bosni i Hercegovini uglavnom je pogrešno percipirana. Berači željeza, prosjaci, nečisti kvartovi, nizak obrazovni nivo čine glavne dijelove stereotipnog mozaika.

“Naravno da sam ljuta, što neću biti ljuta. Nismo mi svi nepismeni, idu nam djeca u školu. Nismo mi svi nepismeni i nekulturni”, kaže.

“Mi smo Romi koji isto idemo u kante. Ali ne moreš doć na red. Kod mene djeca idu u školu, školuju se od kanti, prosjačenja, lopovi nismo”, kaže Ramiza Bajramović.

Slika neuslovng romskog života ima i svoje naličje. Na primjer: Dvadeset minuta automobilom od siromašne romske četvrti u naselju Gorica, gdje brojna romska porodica vidi mnogo manje problema nego stanovnici barake.

Narod bez matične države, u Bosni i Hercegovini ima isti problem i u trospratnici i u baraki. Kao nacionalna manjina iz Ustava su izuzeti, kako u izobilju, tako i u bijedi.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.