Duraković: Srbin načelnik znači Srebrenicu čistu od Bošnjaka

Vijesti 13. apr 201620:30 > 20:50
N1

Gost emisije Pressing na N1 bio je Ćamil Duraković, načelnik Općine Srebrenica koji je istakao da je Srebrenica primjer da se može živjeti zajedno, i da se tamo dešava prirodan proces pomirenja koji se ne može zaustaviti.

Mjesto preko kojeg se lome sve napetosti, i budućnost bošnjačko-srpskih odnosa.

“Koliko se o Srebrenici priča, dobro je za naše uslove”, kazao je Duraković na početku Pressinga.

Kako izgleda svakodnevnica u tom gradu?

“Mene je strah politike, nacional-primitivizma koja uskače u momentima prije izbora. Volio bih da čujem više tonova pozitivnog konteksta, i da na se svijetu ne predstavlja negativno”, ističe Duraković. 

U Srbiji su blizu izbori, lokalni izbori u BiH su na jesen. Vučić i Izebegović se svađaju pa se mire, kako Duraković na to gleda?

“Riječ je o političkim kampanjama. Pogrešan je to politički kontekst, ljudima to postaje smiješno. Ili treba biti dosljedan do kraja u političkim stavovima. Dvostrukost nas zna iznenaditi. Šta je politička originalnost na koju možemo da se oslonimo. Enis Bešlagić je postavio to pitanje političarima u Mostaru. Srednji kurs politike bi bio najbolji, jer sadašnji stavovi idu iz krajnosti u krajnost – pa se nekad stvori atmosfera da sutra može rat početi. Pokušavaju se dobiti politički poeni i mi nemamo više povjerenje u te stavove”.

Dobio je podršku stranaka, koje se nazivaju probosanske…U isto vrijeme, Dodik je pozvao sve srpske stranke da se ujedine i da izađu sa jednim kandidatom za Srebrenicu, zašto je to tako?

“Demokratski je udruživati se. Platforme koje se zagovaraju, pogotovo Dodik – koji kaže da Srebrenicu treba preuzeti Srbin, kako bi se relativizirao taj grad, broj žrtava itd. Velike presude imaju direktnu vezu sa Srebrenicom, pa onda kažu da se ne politiziraju i ne relativiziraju. Bojim se da je poziv Srbima da relativizraju zločine je jednako činjenju zločine. Srebrenica je pogodno tlo, i uvijek se to može politiziraju. Okosnica kampanja će biti ko negira i ko se bori protiv negatora. Žao mi je zbog toga. Prihvatljivo bi bilo predložiti kandidata za napredak Srebrenice, a ne kandidata koji će to relativizirati”, ocijenio je načelnik Općine Srebrenica. 

Nemam potrebu da tražim podršku srpskih građana, ali tražim podršku građana srpske nacionalnosti – ne treba se stvarati politički front, pojašnjava Duraković za N1. 

U BiH je malo ljudi koji mogu ujediniti Srbe i Bošnjake, Duraković je to uspio prošle godine, kod problema Doma zdravlja u Srebrenici. Da li je to znak da ima političku snagu, da i Srbi u Srebrenici glasaju za njega – šta može ponuditi?

“Lokalna zajednica nije visoka politika. Treba gledati najbolje za sve građane zajednice. Ne želimo mijenjati politički kurs. Sa bošnjačke strane sam bio linčovan jer sam odstupio od kvazibošnjačkih principa. Uspjeli smo da tih tonova nema, nema svađa. Bavili smo se lokalnim poslom i građani su to prepoznali. Ako žele biti iskreni, i shvate da izbori nisu brojanje krvnih zrnaca – dati će glas onome ko može najviše učiniti”, stava je Duraković. 

Volio bih da se hoće pojaviti neko ko je kompetetantan. Ako smatraju da to nije Ćamil Duraković, neću imati stida da odem i u Beograd, i u Sarajevo, i u srpske mjesne zajednice, i u bošnjačke, rekao je u Pressingu. 

“Ja obilazim te građane, i vjerujem da će presuditi sve ono što je najbolje za ljude koji tamo žive”.

Da li su Srbi u Srebrenici većina, i zbog čega Dodik potencira da naredni načelnik bude iz reda srpskog naroda, pitao je Amir Zukić Ćamila Durakovića u Pressingu. 

“Srbi nisu većina u Srebrenici. Imamo 7.000 stanovinika. Dodik nema legitimno pravo da o tome govori, jer ja tamo živim i imam to legitimno pravo. Bošnjaci su u blagoj većini. Kroz razne projekte koje smo radili, to je 50/50 posto, kroz polaznile u škole… U biračkom spisku ima 7.000 Srba i 3.000 Bošnjaka. Dolazimo do razlike od 2.000. To je dio tog nefer izbornog procesa, gdje Srbi imaju geografsku pogodnost. To je sredina iz koje su ljudi odlazili. Oni ostvaraju pravo dvojnog državljanstva. Na dan izbora, kolonama autobusa dolaze iz Srbije u Srebrenicu, pričaju ekavicu i onda odlučuju ko će biti načelnik. Istog dana se vrate svojim životima u Srbiji. To ne mogu da prihvatim kao fer izborni proces i to je ta razlika od 2.000 Srba. Po Dodikovoj politici problem nastaje kada Bošnjak koji je protjeran iz svog grada dođe da galasa i onda ga prozivaju. Ako iko ima pravo da bira svog predstavnika to su oni najoštećeniji. Veće je pravo onoga ko je protjeran, što je dokazano presudama, dijaspora od 15.000 Srebreničana…”, kazao je Duraković za N1. 

Što Dodik to potencira da načelnik bude Srbin?

“Nizom sudskih procesa, Srebrenica je postala nepobitna činjenica. On želi načelnika Srbina da relativizira priču. Želim da vidim tu osobu koja bi sve ovo izdržala. Dobijanjem pozicije načelnika i relativizacijom žrtava uradio bi se podao politički čin – jer će Srbi ispasti kolateralna šteta”.

Oni vide približnu matematiku gdje mogu napraviti preokret, i politiku usmjeriti ka relativiziranju – ocijenio je Duraković.

“Lokalni predstavnici Srpskih stranaka razumiju da je biti načelnik velika odgovornost”, dodao je. 

“Ako mogu napraviti poređenje – kao da se u petak klanja džuma pred Vatikanom u Rimu”, opisao je situaciju Duraković na pitanje kako bi izgledao 11. juli, odnosno godišnjica genocida u Srebrenici – ako bi načelnik bio iz reda srpskog naroda. 

“Nezrelo je vrijeme i neprirodno je zamisliti takvu stvar. Demokratsko društvo smo. 11. juli sve što nas čeka – volio bih da vidim kako bi to izgledalo. Bojim se da je to prekrupan zaloga, pogotovo za Srbe”, kazao je. 

U Bratuncu imamo određeni broj Bošnjaka, i faktor su onoliko koliko im dozvoli politika koju kroje Srbi, kaže Duraković.

“Vremenom, svakodnevna institucionlana represija – bilo bi sve učinjeno da Bošnjaci tamo ne opstanu”, siguran je Duraković. 

Nema problem sa Beogradom, ali ima sa Banjalukom, kazao je jedom prilikom Duraković. 

“Nije bilo kontakta. Sa Vučićem nisam pričao na tu temu. Tamo je kampanja i preče je biti tamo i davati tonove nakon presude Karadžiću. Da sam imao priliku, reako bih mu to. Da li je svjestan da je teret da se Srebrenica preuzme na konceptu negiranja od onoga što Srebrenica jeste. Ne bježim da će na čelo Srebrenice doći neki Dragan, koji ima koncept – gdje mu posjeta Muje i Đure neće biti velika, jer će imati koncept za sve građane”.

Vučić rekao Durakoviću da je gospodin nakon prošlogodišnjeg napada na premijer Srbije, na oblježavanju 20. godina od genocida u tom bh. gradu. 

“U jednom momentu sam se ponašao domaćinski. Ostao sam isti Ćamil koji je bio i prije. Gostujući na televizije u Srbiji ostajao sam originalan, na stanovištu ispravnog. Danas, osuđujem izjave Vučića nakon presude Karadžiću – a reći da Srbe i RS niko ne smije da bije – podsjeća me na Miloševića. Ako želimo graditi dobrosudjedski odnos, moramo biti originialni i da ne izlijećemo. Ja sam mali načelnik koji želi biti domaćin jednog događaja, građanin koji štiti državu BiH, i koju mi niko ne može otići”.

Devet mjeseci nakon napada na Vučića, dokle je došla istraga?

“Tužilaštvo i organi koji vode istragu bi trebali to znati. Ministar Mektić to treba reći. Nas opterećuje suština i istina tog događaja koja je nama najviše štete donijela. Imali smo sahranu i dženazu žrtvama, i nama je to naštetilo. Istina nama najviše odgovara. Ja ne znam još ništa, nikome ne mogu narediti – ako može, tražim da mi neko da informaciju. Svakakvih je priča bilo. Da su to ljudi iz Sandžaka uradili, iz Srbije. Bojim se ako se sazna istina – da će se mnogi razočarati”.

Šta će biti sa 11. julom ove godine? Da li će zvati Vučića?

“Organizacioni odbor broji 50 članova. Ja predsjedavam, pozivnice koje su otišle – otišle su ispred Organizacionog odbora. Ćamil je predsednik i ima obavezu da informiše javnost. Pozvali smo ga zajedno prošle godine”.

Da li ga treba pozvati ponovo? Da li treba zvati visoke zvanice?

“Početkom maja krećemo sa prvom sjedicom. Obaveze i nadležnosti se moraju poredati. Ispao sam žrtva nakon prošle godine, napadnut i osuđen. Šta ćemo uraditi ove godine? Najlegitimniji da o tome odlučuju su porodice žrtava. Oni će odlučiti da li pozivamo Vučića i slične njemu. Ako odluče, pozvat ćemo ga i biće bolje primljen nego prošle godine, i učinit ćemo sve da to tako i bude”, pojasnio je Duraković u Pressingu.