Analiza International Crisis Group “Vruće ljeto u BiH” na udaru kritika

Vijesti 27. sep 202213:04
Izvor: N1

Ugledna organizacija International Crisis Group (ICG) uradio je novu analizu o Bosni i Hercegovini koju je nazvao "Vruće ljeto u BiH". U njoj se navodi da “predizborni sukob između Bošnjaka i Hrvata predstavlja problem za sposobnost zemlje da preživi separatistički izazov u entitetu Republika Srpska". Međutim, analiza se našla na udaru kritika analitičara zbog toga što nije uzela u obzir one koji se zalažu za građansku opciju u BiH.

U analizi ICG navodi da su “uoči izbora u BiH, Bošnjaci i Hrvati u žestokom sporu oko izbornih procedura, te da je Visoki predstavnik međunarodne zajednice u zemlji Christian Schmidt zaprijetio nametanjem velikih promjena u procesu kako bi se riješila kriza”.

Navodi se da, mada su dugo oprezali od toga da Visoki predstavnik koristi ovlasti svog ureda da nadvlada političke predstavnike u BiH, nekoliko zapadnih zemalja, uključujući SAD, sada podržavaju takvu intervenciju.

Uslijed neizvjesnosti koju je stvorio ruski rat u Ukrajini, oni strahuju da bi sporni izbori mogli izazvati veliku krizu u BiH“, dodaje se.

Šta bi Visoki predstavnik trebao učiniti?

Navodi se da se Schmidtove reforme dotiču pitanja koja su već dugo sporna i koja utiču na odnos snaga između Bošnjaka i Hrvata u entitetu Federaciji Bosne i Hercegovine, te da bi “antagonizam između Bošnjaka i Hrvata mogao narušiti sposobnost zemlje da preživi separatistički izazov Srba”.

Navodi se da je Visoki predstavnik obećao da će nametnuti izmjene izbornog zakona zemlje ako lokalni politički lideri ne uspiju sami naći rješenje. Ove reforme utiču na odnos snaga između pretežno bošnjačkih i hrvatskih stranaka u FBiH, a njihov cilj je “da razriješe dugotrajni sukob koji je poprimio gadan zaokret, s političarima koji prijete povratkom u oružani sukob”.

Spor mora biti riješen kako bi se zemlja odbranila od secesionističke prijetnje Republike Srpske sa srpskom većinom, drugog od dva bosanska entiteta. Visoki predstavnik bi trebao testirati može li, prijetnjom da će nametnuti svoje reforme, potaknuti bosanske lidere da sami usvoje promjene ili pristupe glasanju na način koji ih čini nepotrebnim. Ako ne, trebao bi nametnuti mjere potrebne za kredibilne izbore koji bi građanima BiH nakon toga dale šansu da formiraju vladu. U svakom slučaju, glasanje bi trebalo da postavi teren za razgovore o dubljim reformama”, navodi se u analizi.

Schmidtove reforme

Schmidt je predložio nekoliko reformi. Jedan set bi promijenio način na koji se u Federaciji biraju zvaničnici koji predstavljaju tri “konstitutivna naroda” i bavi se indirektnim izborima koji se održavaju otprilike mjesec dana nakon općih izbora 2. oktobra i na kojima lokalna tijela ili kantonalne skupštine biraju poslanike za gornji dom zakonodavnog tijela Federacije.

Uopšteno govoreći, to bi otežalo Bošnjacima, koji uživaju veliku većinu u Federaciji, da izaberu poslanike koji bi trebali predstavljati Hrvate i Srbe, i na taj način olakšalo dvjema posljednjim grupama da utiču na kreiranje politike”, navodi se, te se dodaje da je ta reforma uglavnom u skladu sodlukom Ustavnog suda BiH i da je pozdravljena od strane Hrvata, ali joj se protive Bošnjaci.

Drugi set promjena – naizgled djelomično osmišljenih da Bošnjacima daju nešto zauzvrat – uklonio bi neke instrumente koje su Hrvati zloupotrijebili da blokiraju formiranje i funkcioniranje vlade. U kombinaciji, reforme su uravnotežene, ali sveobuhvatne, sa nepredvidivim dugoročnim efektima”, navodi se.

“U izbornoj kampanji dominira nacionalistička retorika”

Ističe se da je činjenica što je Visoki predstavnik uključen u pitanje pravne arhitekture u BiH “odražava težinu krize”.

Dok je sam izborni spor ograničen na jedan od bosanskohercegovačkih entiteta, Federaciju, pitanja u svojoj srži uključuju pitanja duboko ukorijenjena u bosanskoj političkoj kulturi i jurisprudenciji koja su porazila prethodne pokušaje kompromisa. U izbornoj kampanji dominira nacionalistička retorika koja evocira uspomene na bosanski rat 1992-1995”.

Navodi se da Hrvatski političari u BiH smatraju da trenutno stanje slabi njihov uticaj kao etničkog bloka, te da upozoravaju da će glasanje biti nelegitimno ako visoki predstavnik ne preduzme akciju.

Bošnjački politički predstavnici se, s druge strane, “plaše da će im Schmidtova mjera oslabiti ruku”.

Bošnjačko javno mnijenje ogorčeno je osjećajem da su Hrvati i Srbi u zavjeri da državu učine nemogućom za upravljanje. Loš odnos između Bošnjaka i Hrvata potkopava jedinstveni front koji bi trebalo da iznesu protiv lidera Republike Srpske, koji su posljednjih godina sve više prijetili otcjepljenjem”, navodi se.

Shmidt ima podršku stranih sila

Navodi se također da podrška koju Schmidt trenutno uživa od stranih sila “također jasno pokazuje koliko je zemlja nazadovala”.

Ističe se da su se, još u jesen 2021. godine, strane sile u Upravnom odboru Vijeća za provedbu mira općenito protivile korištenju Bonskih ovlasti, ali da su u međuvremenu “secesionistički osjećaj u Republici Srpskoj, u kombinaciji s ruskom invazijom na Ukrajinu”, promjenili situaciju, te da Schmidt sada uživa podršku SAD-a i nekoliko evropskih država, “zbog čega mora iskoristiti svoje ovlasti kako bi spriječio eskalaciju krize“.

Međutim, istaknuto je da, iako je lokalno rukovodstvo “očito podbacilo” i nametanje od strane Visokog predstavnika predstavlja krajnju mjeru, tako nešto bi trebalo izbjegavati osim ako nije apsolutno potrebno.

Bolji ishod bi bio da bh. političari iskoriste Schmidtovo odlaganje kako bi sami napravili kompromis. Visoki predstavnik bi trebao vidjeti može li svoju prijetnju reformama iskoristiti u tu svrhu, privatno upozoravajući hrvatske i bošnjačke lidere da će, ako ne promijene kurs, iskoristiti bonska ovlaštenja da ih spriječi da iskoriste sistem”, navodi se.

Bošnjačke stranke bi morale da odustanu od pokušaja krađe ključnih hrvatskih funkcija, dok bi Hrvati prestali opstruirati funkcionisanje Vlade Federacije. Schmidtove pristalice, posebno SAD, treba da daju snažnu i nedvosmislenu podršku njegovom potezu”, dodaje se.

Ponašanje stranaka tokom kampanje

Ističe se da, šta god Visoki predstavnik odluči, pažnja diplomata treba da se usmeri i na to kako se stranke ponašaju u kampanji.

Vrijeme od sada do izbora bit će ključno. Tokom ovog perioda, bosanskohercegovačke stranke bi u idealnom slučaju vodile kampanju imajući u vidu potrebu da surađuju sa rivalima odmah nakon što se prašina slegne. Trebali bi se suzdržati od promovisanja toksičnih etničkih stereotipa ili korištenja retorike izvučene iz rata. Te taktike mogu imati suprotne rezultate tako što će otežati pregovore nakon izbora. Spoljašnji akteri s utjecajem na stranke, uključujući Washington, Brisel, Berlin, Ankaru i Zagreb, trebali bi ih natjerati da se ponašaju odgovorno”, navodi se.

Ističe se da bi stranke sa sjedištem u Sarajevu, pretežno bošnjačke, trebale bi biti prioritet za američku i evropsku diplomatiju, “jer je vodstvo tih stranaka ključno za budućnost zemlje”.

Kao predstavnici većinske zajednice u zemlji, bošnjački lideri će morati artikulirati viziju koja je barem minimalno privlačna Hrvatima i Srbima. To podrazumijeva izbjegavanje retorike kampanje koja te zajednice prikazuje kao problem za Bosnu”, dodaje se.

Analiza na udaru kritika

Međutim, neki analitičari, poput Jasmina Mujanovića, su kritikovali ovu analizu.

Žalosno je što su ICG i Olya Oliker krenuli su s objavljivanjem izvještaja o BiH koji lažno prikazuje raspravu o izbornom zakonu u BiH kao spor između “Bošnjaka i Hrvata”. Prošle sedmice sam dobio kopiju pod embargom, obavijestio ICG o problemima sa ovim okvirom. Jasno je da su činjenične žalbe ignorisane”, napisao je Mujanović na Twitteru.

Također je objavio svoj odgovor ICG-u nakon što je pročitao analizu, u kojem je izrazio zabrinutost zbog toga što tekst “netačno predstavlja tačan politički ćorsokak u Bosni u ovom trenutku”.

Naime, od samog početka izvještaja, situacija je uokvirena kao spor između “dvije zajednice”, odnosno Bošnjaka i Hrvata u Bosni. Ovo nije tačno. Debata o izbornoj debati u Bosni dovela je do sukoba kako etničkih bošnjačkih nacionalističkih partija poput SDA, tako i multietničkih/građanskih stranaka poput SDP-a, DF-a i NS-a protiv zahtjeva hrvatskog nacionalističkog HDZ-a (koje, u praksi, podržava srpski nacionalistički/secesionistički SNSD)”, napisao je Mujanović.

Podcrtao je da lideri protesta pred OHR-om u Sarajevu nisu bili “Bošnjaci” nego ljudi poput Derve Sejdića, Jakoba Fincija i Azre Zornić, koji su dobili slučaj pred Evropskim sudom za ljudska prava na osnovu diskriminacije prema sadašnjem ustavnom okviru “koji HDZ odbija mijenjati”.

Tu su razlike bitne i dopiru do srži trenutnog ćorsokaka u Bosni, tj. da određeni ukorijenjeni akteri ne žele dozvoliti Bosni da izađe iz rigidnih etnisektarskih okvira koji ih održavaju na vlasti”, napisao je on.

ICG je ugledna organizacija za monitoring čija mišljenja imaju težinu u regionu i široj političkoj zajednici. Zamolio bih Vas da Vaši izvještaji preciznije odražavaju činjenice i detalje situacije u Bosni”, naveo je Mujanović.

O analizi se oglasio i Reuf Bajrović, kopredsjedavajući Američko-evropske alijanse.

“ICG ovo radi najmanje 12 godina. Jasno se sjećam da sam pisao saopštenje za javnost SDP-a u kojem je njihov izvještaj iz 2010. godine kritikovan zbog netačnosti i ekstremne pristranosti HDZ-u. Kao rezultat toga, predsjednik ICG-a došao je u Sarajevo da se sastane sa nama u vezi izvještaja”, napisao je Bajrović na Twitteru.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Komentari

Vaš komentar