Arifhodžić: Alkalaj je pročitao tekst iz Sarajeva, treba pitati ko je autor

Vijesti 07. nov 202213:15 5 komentara

O razvoju bosanskohercegovačke diplomatije, razumijevanju sveukupnih događanja u vezi s ratovima 1990-ih godina, vezi između ideja 90-tih i današnjeg političkog trenutka za Novi dan govorio je Nerkez Arifhodžić - karijerni diplomata, istraživač, autor knjige „Diplomatija Bosne i Hercegovine od nezavisnosti do Dejtona“.

Stranačke strukture

Da li je bh. diplomatija državna, etnička ili partijska, upitali smo našeg gosta odmah na početku emisije.

“Diplomatija u BiH jeste državna, jer se finansira državnim novcem. Postala je i etnička kada je ministar vanjskih poslova bio Jadranko Prlić i uveo etnički princip. Imao je asistenciju međunarodne zajednice, razbijajući jedno jezgro koje je bilo izgrađeno tokom odbrambenog rata, tokom agresije, kada je nastala jedna diplomatska služba koja je bila u službi svoje zemlje i odbrane i međunarodne afirmacije zemlje. Zatim je ona djelovala po jednom principu BSH, to znači koliko ima kadrova iz bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda. To je bila formula koja je zadovoljavala svoje postulate, do perioda kada se prenaglašavalo”, rekao je Arifhodžić, pojašnjavajući dalje:

“U posljednjih pet godina kliznula je i može se zvati čak i stranačka. Došlo je do nekog potklizavanja u tom pravcu, nije bilo logično da čitave ekipe ambasadorske, zato što dolazi nekakva nova stranačka struktura, se mijenjaju i zbog toga je dobila i tu stranačku strukturu”.

Ko nam danas vodi konzularna predstavništva i kome ti ljudi odgovaraju?

“U našoj strukturi, ova politička, stranačka, etnička podjela je uticala na način ko dolazi za šefove tih konzulata i to je raspored kadrovske križaljke, a s druge strane karijerne diplomate i konzularni radnici se postavljaju za dužnosti konzula. Koliko djeluje konzularna služba na promociji države i koliko zadovoljava građane, najbolje govore podaci. Podaci o tome koliko smo mi trgovinski partneri sa kojom zemljom. Generalni konzul i konzuli su ljudi koji trebaju predstavljati državu u apsolutnom potpunom kapacitetu. Može se poraditi više, nisam pristalica ljudi koji su nespremni i nemaju znanja i dolaze na te pozicije po nekim drugim kriterijima, dobro bi bilo da ovaj dio bude profesionaliziran”, istaknuo je Arifhodžić.

Lični interesi

Govoreći o čestitkama koje bh. političari šalju posebno, na primjer, čestitalo se pojedinačno na pobjedi Benjaminu Netanyahuu koji će najvjerojatnije ponovno biti premijer Izraela.

“Postoji nekakav način na koji se upućuju čestitke. To što Dodik ili Čović upućuju čestitke na Twitteru, to nisu poruke države, to su pojedinačne i lične poruke iz nekih posebnih pobuda, možda jer očekuju da će imati više razumijevanja za svoje poteze koji nisu uvijek u interesu BiH. To je lični odnos, zvanična poruka treba da dođe kada se potvrde rezultati”, naglasio je naš sugovornik.

Podsjetimo, Sven Alkalaj  ambasador BiH u UN-u je prošle sedmice žestoko kritikovao visokog predstavnika Christiana Schmidta zbog njegove odluke da izvrši izmjene Izbornog zakona na dan održavanja samih izbora.

“Ambasador Alkalaj je pročitao jedan tekst koji je došao iz Sarajeva. Treba postaviti pitanja ko je autor tog teksta, na koji način je artikuliran i u kojem cilju je pripremljen… Nažalost, nije bilo zajedničkog stava Predsjedništva BiH u vezi istupanja BiH na sjednici Savjeta bezbjednosti”, naveo je.

Njegov stav je da nije pristalica internacionalizacije unutrašnjih pitanja BiH na međunarodnoj sceni u BiH, jer, kako kaže, svaka riječ koja se izgovori pred Savjetom bezbjednosti je internacionalizacija unutrašnjeg pitanja BiH.

“Ovoj zemlji je to nepotrebno i nije dobro za svaku zemlju. Je li neko stvarno misli da je od značaja, evo za primjer, članica je Savjeta bezbjednosti Gana, je li mislite da je značajno za Ganu, hoće li biti promijenjen neki dio Ustava entiteta jednog u BiH ili Izbornog zakona, pored čitavog niza problema. Drugo, mi bi trebali što više pokušati rješavati sva ona pitanja u svojoj zemlji. Mislim da su apelacije Komšića i  Džaferovića dobro došle i Ustavnom sudu. Imamo tu dimenziju međunarodnog faktora kroz Dejtonski sporazum kada je u pitanju visoki predstavnik. Mislim da nije napravio dobro ovoj zemlji što je promijenio pravila igre”, zaključio je Arifhodžić.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad 

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare