U Bosni i Hercegovini su se vratili “duhovi nacionalizma” iz prošlosti i mada je mala mogućnost da se situacija razvije u rat kakav je bio 1990-tih godina, incidenti mogu eskalirati “u atmosferi zaraženoj strahom i mržnjom,” piše Jeremy Bowen, koji je izvještavao iz BiH tokom rata, za BBC.

“U strašnim ratnim godinama od 1992. do 1995. godine, kada je Sarajevo bilo pod opsadom vojske bosanskih Srba, vidio sam koliko je i ovdje loš, brutalan i kratak život. Bosna i Hercegovina je doživjela krvoproliće, okrutnost i patnju kakve u Evropi niko nije vidio od Drugog svjetskog rata,” piše Bowen za BBC.

On navodi da se najgori zločin dogodio u Srebrenici, te da su Radovan Karadžić i Ratko Mladić osuđeni za genocid.

“Možda je to trebao biti kraj,” piše Bowen uz objašnjenje da je rat okončan 1995. godine mirovnim sporazumom. Međutim, dodaje da je to “prije zamrznulo sukob nego ga riješilo.”

Zatim opisuje scene sa neustavnog obilježavanja 9. januara u entitetu Republika Srpska, gdje je glavnu ulogu imao član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, “kojeg su Amerikanci nakon rata dočekali kao “dašak svježeg zraka”, ali ga sada doživljavaju kao srpskog moćnika koji se ne libi da probudi duhove prošlosti.”

“Jedan od njegovih bliskih saveznika je mađarski premijer Viktor Orban”, piše Bowen, te ocijenjuje da Dodik “oponaša aspekte Orbanovog desničarskog nacionalizma.”

Podvojena ličnost BiH

Parada koja je održana u Banjaluci 9. januara je “pokazala nestabilnost svojstvenu podvojenoj ličnosti Bosne i Hercegovine,” piše on, te objašnjava kako je Dejtonski sporazum podijelio državu na dva entiteta.

On navodi i da linija koja dijeli entitete u BiH većinom prati linije fronta tokom rata, uz male promjene.

“Odnosi između dva entiteta nikada nisu bili laki, ali su postali kritični prošlog jula,” piše Bowen, te objašnjava kako je počela trenutna politička kriza u BiH i bojkot državnih institucija. Također navodi da su SAD uvele sankcije Dodiku početkom januara.

Dodik je navodno odbio dati intervju za ovaj članak.

Načelnik Istočnog Sarajeva negirao genocid u Srebrenici

Novinar je razgovarao sa Vojinom Mijatovićem iz SDP-a, koji je rekao da Dodik podstiče kriminal i korupciju.

“Ovo je jedini način na koji planira da pokrije milione miliona koje je uzeo od kriminalnih korupcijskih aktivnosti u Bosni… Mislim da je to jedini način za njega da preživi. Zato mislim da je spreman nešto učiniti,” rekao je Mijatović.

Bowen piše da je negiranje genocida velika tema u BiH, navodeći da su “ubistva u Srebrenici su iscrpno dokumentovana, ali mnogi Srbi smatraju da je optužba nepravedna.”

O tome je razgovarao sa načelnikom Istočnog Sarajeva, Ljubišom Čosićem, koji je, kako piše Bowen, rekao da su Bosanski Srbi počinili zločin u Srebrenici, ali negirao da to predstavlja genocid.

Kako piše Bowen, građani BiH “su svi taoci prošlosti,” ali to nigdje nije više slučaj nego u Srebrenici.

Novinar je razgovarao i sa bivšim načelnikom Srebrenice, Ćamilom Durakovićem.

“Kao da još imate Treći Rajh i Gestapo koji postoje nakon Holokausta. Svi kažu ‘hajde da pregovaramo sa njima’. Hajde da ne pregovaramo sa onima koji su počinili najgore zločine protiv čovječnosti u ovoj zemlji. Problem je što Srbi pokušavaju legalizovati ono što je stečeno ratnim zločinima,” izjavio je on.

Bowen zaključuje da je korištenje etničke mržnje kao oružje “krajnje neodgovorno” u BiH i dodaje da se i lider SDA, Bakir Izetbegović, također nosi sa optužbama za “manipulaciju nacionalizmom kako bi skrenuo pažnju birača na izborima kasnije ove godine od vlastitih političkih neuspjeha.”

“Mladima dosta grobova, uspomena i korupcije”

Novinar citira i britanskog ambasadora koji je nedavno u blogu napisao kako su u BiH ukorijenjeni korupcija i politike koje ne nose nikakve posljedice za one koji ih promovišu, te je osudio način na koji moćni pojedinci mogu ukrasti javni novac, blokirati reformu, hvaliti ratne zločince, manipulirati izborima i uskraćivati pravdu.

“Sve to je onemogućilo da Bosna i Hercegovina izađe iz prošlosti,” piše on, te dodaje da to dovodi i do odlaska mladih ljudi “kojima je dosta grobova, uspomena i korupcije.”

Svake godine emigrira između 50 i 60.000, uglavnom u Njemačku, Austriju i Sloveniju, a iz UN-a su procijenili da bi se, ako se tako nastavi, stanovništvo Bosne od nešto više od tri miliona moglo prepoloviti do 2050. godine, objašnjava Bowen.

“Rizik sada nije da stanje u BiH eksplodira u sveopšti rat kao 1992. godine. Vojna infrastruktura za borbu u takvih razmjera ne postoji. Ali u atmosferi zaraženoj strahom i mržnjom, mali incidenti bi mogli brzo eskalirati,” piše on.

“Nestabilnost i autoritarizam su posadili neizvjesnost u dijelovima Evrope. Neke diplomate u Sarajevu vide prilike na Zapadnom Balkanu da Rusija napravi probleme. Jedan od njih mi je rekao da ovaj opasan trenutak shvatim ozbiljno. Bosna je, kako je rekao, država sa posttraumatskim stresom – i oružjem,” dodao je.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad