Prošlo je 12 godina od presude kojom je Evropski sud u Strazburu potvrdio da Ustav BiH dskriminira etničke manjiine i ne dozvoljava im da budu birani. A stvari su pravno jednostavne, dovoljno je promjeniti dvije rečenice u Ustavu, čime se daje pravo Jevrejima, Romima i ostalim građanima da budu birani.

“To je rečenica koja kaže da se u Predsjedništvo BiH bira jedan Srbin iz RS, odnosno jedan Hrvat i jedan Bošnjak iz FBiH. I tu treba da stoji da se u Predsjedništvo biraju tri člana Predsjedništva od čega više od jednoga ne može biti pripadnik istog konstitutivnog naroda ili grupe Ostalih”, kaže apelant, Jakob Finci.

Stvari su pravno, prilično jednostavne i u presudi Evropskog suda u Strazburu predmetu Ilijaza Pilava iz Srebernice podjeća njegov pravni zastupnik Damir Arnut.

“Za razliku od presude Sejdić i Finci, Sud je usvojio da je posebno neprihvatljiva kombinacija etničkog i teritorijalnog kao vrsta diskriminacije. Ilijaz Pilav se ne može kandidovati za člana Predsjedništva samo zato što je Bošnjak sa pogrešnog dijela teritorije BiH, u ovom slučaju Republike Srpske. A konkretno na vaše pitanje, pravno-dovoljno je izbrisati etničke odrednice iz Ustava i Izbornog zakona, i presuda će biti zadovoljna.”

Time bi bila zadovoljena i presuda po tužbi Svetozara Pudarića koji je tužio BiH jer se kao Srbin sa teritorije FBiH nije mogao kandidovati za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, ali i presuda po tužbi Samira Šlaku kojemu nije dozvoljeno da se kao pripadnik nacionalne manjine kandiduje za Dom naroda Parlamenta BiH.

Sličnu presudu protiv BiH dobila je i Azra Zornić jer joj nije bilo dozvoljeno da se kandiduje za Dom naroda i Predsjedništvo BiH pošto se ne izjašnjava kao pripadnica konstitutivnih naroda u BiH. Danas će reći da je građanka drugog reda, za razliku od Hrvata, Bošnjaka i Srba, i ne samo po pitanju izbora u organe vlasti:

“I kao Ostali vi nemate nikakve izglede da dobijete posao ama baš u svim sferama društvenog života prisutna je ta potreba za nacionalnom opredjeljenošću. Od vrtića do institucija.”

Ako je pravno jednostavno, zašto nema rješenja?

Ako je pravno jednostavno, zbog čega nema rješenja za pet presuda Evropskog suda u Strazburu koje su i danas iskaknute na sastanku sa visokim američkim i evropskim dužnosnicima kao prioritene u izmjenama Izbornog zakondavstva.

BiH je za početak složena država, reći će političari. Za HDZ nije dovoljno da stoji samo član Predsjedništva zbog bojazni da će im se, kažu, desiti neki novi Željko Komšić. Insistiraju na legitimnom predstavljanju. A ko će legitimno predstavljati Ostale, u RS znaju ko neće. Nacionalni prefiks kod izbora je nebitan, odgovaraju, i na to mogu pristati jer će člana Predsjedništva BiH u Republici Srpskoj svejedno izabrati Srbi, pretpostavka je Srbina:

“Mi smo za svaki od prijedloga, modela ili eventualno nekog drugog, koji će osigurati legitimno predstavljenje u Predsjedništvu, isto tako legitimno predstavljanje u Domovima naroda”, poručuje Bariša Čolak iz HDZ BIH .

Sredoje Nović iz SNSD-a dodaje:

“Dovoljno je samo reći da se bira jedan član Predsjedništva iz RS i ko to danas može da kaže da to nije demokratija. Ko to kaže da se i on ne može kandidovati. E sad, to što on ne može proći. Ni ja ne mogu kroz mnoga vrata”, komentira Nović.

Dvije izborne jedinice asociraju na treći entitet

U svemu tome zanimljiva je uloga SDA, čiji je lider i prije početaka pregovora sa HDZ-om u nekoliko navrata kazao kako su pregovori propali. Da Dom naroda treba urediti ko Vijeće naroda RS, iako je upravo kroz rad Vijeća potvrđna diskriminacija Bošnjaka. Alma Čolo danas će reći i kako je SDA protiv dvije izborne jedinice u Federaciji, iako se godinama pregovaralo sa HDZ-om o tzv. Fileovom modelu koji je upravo to pretpostavljao:

“Dvije izborne jedinice zbog shvatanja u javnosti su jako opasne jer nekako asociraju na treći entitet. Mi pred svojim biračima imamo odgovornost. Ustavni sud BiH s druge strane nema odluku o legitimnom predstavljanju. To je pitanje tumačenja”, naglašava članica Predsjedništva SDA.

Ako se svemu navedenom doda upravo različito tumačenje presude Ustavnog suda BiH po apeleciji Bože Ljubića, a koja se odnosi na popunjavanje Doma naroda FBiH nije ni čudo kako je najveći uspjeh Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstava kvorum, odnosno to što se sastanci uopšte održavaju.

Opozicija ima jedinstven stav

“Preko pet sati danas je trajala sjednica. Tog kvoruma ne bi bilo da nismo imali kao goste, predstvnike međunarodne zajednice. Pomaka nema. Ali nemojte zaboraviti da su tamo svega tri člana opozicije”, upozorava Damir Arnaut koji je i član Intereresorne radne grupe.

Za razliku od pozicije, opozicija ima jedinstven stav po pitanju izmjena Izbornog zakona. Za početak uvođenje skenera, video nadzora izbora, kako bi se spriječile krađe koje se, kako tvrde broje u hiljadama glasova.