Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko uskoro napušta dužnost. Na pitanje N1 da li priprema sankcije za funkcionere iz BiH koji su se protivili njegovom zahtjevu da se oduzmu odlikovanja RS osuđenim ratnim zločincima, kazao je kako je "to u početnoj fazi".

“Ne mogu komentirati pitanje sankcija s obzirom da je to još u početnoj fazi. Jasno je, međutim, da izabrani zvaničnici ni u kom slučaju ne smiju vječno i nekažnjeno veličati i odlikovati osuđene ratne zločince, uprkos međunarodnim presudama i suprotno duhu i slovu Dejtonskog mirovnog sporazuma. Isto tako, lokalni zvaničnici ne smiju tolerirati veličanje osuđenih ratnih zločinaca u svojim gradovima ili općinama, bez obzira na to ko je za to odgovoran te moraju poduzeti korake da se situacija ispravi kada je riječ o muralima, transparentima, spomen-pločama i drugim javnim oblicima njihovog veličanja”, odgovor je za N1 iz OHR-a na naša pitanja visokom predstavniku da li je lista sačinjena i proslijeđena u Vašington administraciji predsjednika SAD, koji je nedavno otvoreno najavio Uredbu o sankcijama protiv korupcije na Balkanu.

Kako je objavio portal Politički.ba , na Inzkovoj listi bi trebalo biti najmanje 10 osoba, te između ostalih imena “Nenada Stevandića, Petra Đokića, Nedeljka Čubrilovića, Nenada Nešića”.

Inzko tražio odobrenje za bonske ovlasti

Sead Numanović, urednik portala Politički.ba i novinar sa dugodišnjim spoljno-političkim iskustvom kaže za N1 kako vjeruje da Valentin Inzko, više nego i sam OHR, želi “na štitu” otići iz Bosne i Hercegovine.

“On jeste tražio odobrenje da posegne za bonskim ovlastima i, barem, nametne zakon o negiranju genocida, što je i bio obećao prije par godina. Za to nema podršku Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira, posebno Evropljana.  Inzko je, ako se sjećate, zaprijetio da će se “osvetiti” ako se odlikovanja koja je Narodna skupština entiteta RS dodijelila osuđenim ratnim zločincima ne uklone. Siguran sam da bi Inzko želio posmjenjivati sve koje je nabrojao u svom pismu ne samo State departmentu i Vladi Sjedinjenih Američkih Država, ali nema podršku ni za to”, kaže Numanović.

Urednik portala Politički.ba navodi da se bonske ovlasti ne mogu i neće koristiti. Ako bi Savjet za implementaciju mira odobrio Inzku da ‘sačuva obraz’ i sada djeluje, onda bi se u ‘neugodnu’ poziciju stavio njegov naslijednik Kristijan Šmit, a ni on nema podršku za korištenje bonskih ovlasti.

“Kristijan Šmit da ne bude tigar bez zuba”

Ivana Stradner, doktorica pravnik nauka sa Berklija i naučna saradnica Američkog poduzetničkog instituta u Vašingtonu, stručnjakinja za Balkan za N1 ističe šta se očekuje od Kancelarije visokog predstavnika sa Šmitom na čelu.

“Valentin Inzko nije koristio bonska ovlašćenja, a ono što ne bi smjeli da dopustimo da novi visoki predstavnik, Kristijan Šmit bude tigar, a bez zuba, već da koristi svoja bonska ovlašćenja. Znate kako, Evropska unija često ‘izražava zabrinutost’, to jeste bitno, ali je bitnije da se dešavaju konkretne stvari. Da li će to biti ili ne , to ćemo vidjeti. Ja mislim da treba dati šansu Šmitu, iako postoje razlozi zašto ljudi u BiH izražavaju zabrinutnost. Ali sada su također, bolji i transatlanski odnosi, imaćemo i drugog čovjeka iz Amerike u Kancelariji visokog predstavnika, tako da mislim da će njihova saradnja doprinijeti boljem putu Bosne i Hercegovine”, izjavila je Stradner za N1.

Da li je rješenje Bajdenova izvršna naredba i ‘crna lista’?

Ako već ne mogu bonske ovlasti, Sead Numanović kaže kako je moguće da administracija Džoa Bajdena napravi svoju “crnu listu”, u skladu s Izvršnom naredbom koju je Bajden potpisao prije nekoliko sedmica.

“Ko će, u konačnici, biti na ‘crnoj listi’ Džoa Bajdena, vidjet ćemo. Vjerujem da je to moguće najkasnije do kraja godine. Kandidata je jako puno. Jedino što bi moglo promijeniti politiku nekorištenja bonskih ovlasti ubuduće je da SAD insistiraju na tome. A da bi se to desilo, administraciji Džoa Bajdena neophodan je, nužan, nasušno potreban neki kvalitetni pomak u Bosni i Hercegovini.  Šta to znači?  To znači da neka od jakih stranaka izađe s prijedlozima reformi na kojima i Zapad insistira. Da pokaže i volju i snagu za kompromisom, pruži ruku. Bajdenova ruka prema BiH odavno je ispružena. Naša kao da se osušila”, ističe Numanović.

Iako je Balkan, prije svega, pitanje za Evropu, Ivana Stradner dodaje Bajden, kao drugačiji lider od Trampa, upravo donosi nekoliko ‘fascinantnih odluka za Balkan’.

“Ova posljednja uredba koja se odnosi na antikorupciju, to je jedna od najboljih stvari koja se desila u skorije vrijeme na Balkanu. Korupcija je proglašena za nacionalnu prijetnju SAD-u. Različiti su razlozi zašto je to tako. Amerika već godinama pokušava da održi svjetski poredak kao takav, iako je riječ demokratija prestala da ima onu upotrebu koju je imala prije 30 ili 40 godina, vladavina prava je veoma bitna. I kada imate lidere koji su korumpirani, to su upravo ljudi koji ruše taj poredak. Ova uredba je prvi korak u pravom smjeru”, zaključuje je dr. sc. Stradner.