Ako je ruska invazija na Ukrajinu trebala oslabiti NATO i zaustaviti njegovo širenje na istok - kako je to znao naglasiti Vladimir Putin - čini se da se taj plan izjalovio.

Umjesto da iskoristi napetosti unutar Saveza, rat u Ukrajini ga je naizgled ojačao, a Finska i Švedska, dva susjeda Rusije, sada mu se žele pridružiti.

Ipak, savez se suočava s novim testom otkako je sinoć projektil pao na Poljsku, bivšu sovjetsku saveznicu koja je sada članica NATO-a. Prvo je rečeno da je projektil ruski, no to su opovrgnuli i SAD i sama Poljska.

Rusija je odbacila izvješće kao “namjernu provokaciju”, no incident na ukrajinsko-poljskoj granici pokrenuo je pitanje o dijelu NATO ugovora koji se zove Članak 5.

Naime, NATO je osnovan 1949. kako bi tijekom Hladnog rata zaštitio Europu od sovjetskih napada, a članstvo je s 12 do danas naraslo na 30 članica.

Član 5. zavjet je kolektivne odbrane koji povezuje svoje članice i obvezuje ih da štite jedne druge, a njime se utvrđuje da se napad na jednu članicu NATO-a smatra napadom na sve. Cilj mu je povećati rizike za svakog potencijalnog agresora.

U članu 5. stoji: “Stranke su saglasne da će se oružani napad na jednu ili više njih u Europi ili u Sjevernoj Americi smatrati napadom na sve njih te su stoga saglasne da će, u slučaju takvog oružanog napada, svaka od njih, u ostvarivanju prava pojedinačne ili kolektivne samoobrane priznatog člankom 51. Povelje Ujedinjenih naroda, pomoći stranki ili strankama koje su napadnute, poduzimajući odmah, pojedinačno i zajedno s drugim strankama, mjere koje se smatraju potrebnima, uključujući upotrebu oružane sile, radi uspostavljanja ili održavanja sigurnosti sjevernoatlantskog područja.

Svaki takav oružani napad i sve mjere poduzete kao rezultat tog napada odmah će biti prijavljeni Vijeću sigurnosti. Takve mjere će prestati kada Vijeće sigurnosti poduzme mjere potrebne za ponovnu uspostavu i održavanje međunarodnog mira i sigurnosti”, navodi se.

Dosad je aktiviran samo jednom i to nakon 11. septembra 2001. kada se dogodio teroristički napad na Svjetski trgovački centar i Pentagon.

Savez je tada koristio Zračni sistem ranog upozorenja i kontrole kao pomoć u patroliranju nebom iznad SAD-a. Uslijedilo je praćenje brodova u Sredozemnom moru, sudjelovanje u ratu u Afganistanu i obučavanje iračkih vojnika.

Član 4. pak za koji je rečeno da će ga Poljska aktivirati nakon pada projektila dopušta proces konsultacija ako bilo koji saveznik vjeruje da je “teritorijalni integritet, politička neovisnost ili sigurnost bilo koje strane ugrožena”.

Dosad je aktiviran sedam puta, npr. od strane Turske, a nedavno i od strane osam europskih zemalja kada je Rusija započela invaziju na Ukrajinu u februaru. Te konsultacije mogu imati mnoge oblike od razmjene informacija do rasprave o zajedničkim politikama.

Američki ministar obrane Lloyd Austin potvrdio je proteklog tjedna u Bruxellesu predanost članu 5. o kolektivnoj obrani, ističući da će SAD braniti svaki pedalj teritorija NATO-a bude li trebalo.

“Stalno čujete od nas da ponavljamo da su Sjedinjene Države apsolutno privržene članu 5. i da smo odlučni braniti svaki pedalj teritorija NATO-a ako i kada do toga dođe”, rekao je Austin uoči početka sastanka ministara obrane država članica NATO-a.

Međutim, čini se kako od aktiviranja spomenutog članka neće biti ništa, s obzirom na to da je izvor iz NATO-a javio kako je američki predsjednik Joe Biden obavijestio Savez da je projektil koji je pao na Poljsku, usmrtivši dvoje ljudi, bio ukrajinski projektil protuzračne obrane.