Dan slobode pristupa informacijama: Tenderi za vozila često na ivici legalnih

Izvor: N1

Dan slobode pristupa informacijama novinari i istraživači u BIH obilježavaju čekajući odgovore na hiljade neodgovorenih upita. Postoji saglasnost da Zakon koji je na snazi, institucije često koriste kako bi izbjegle odgovore na teška pitanja. Uprkos tome BIRN je uspio formirati bazu od 12.000 službenih vozila no kako kažu, ovaj broj nije konačan.

Na tendere najviše troši Elektroprivreda HZHB. Po broju automobila HZHB su u samom vrhu, iza Vlade Brčko distrikta te Pošta Srpske i BH Pošte.

“Najskuplje vozilo koje je ove god ine kupljeno je kupila HZHB Mostar koje je vrijedno 133 hiljade KM bez PDV, kada se doda PDV to je blizu 150 hiljada KM”, kazao je Denis Džidić, BIRN.

Od 2018. godine procjena je BIRN-a da je na službene limuzine potrošeno oko 35 miliona KM. Ove godine, nastavlja se praksa da se više novca ulaže u limuzine nego u servisna vozila.

“Do sada je potrošeno 3,3 miliona KM na službene limuzine, a kada se zbroji zajedno potrošnja za vatrogasna i vozila hitne pomoći. To je ukupno manje od 1,5 miliona KM”, dodao je.

Nije sporna samo iracionalna potrošnja

No nije sporna samo iracionalna potrošnja. Tenderi za nabavku vozila često su na ivici legalnih. U najčešćem broju slučajeva pristižu jedna ili dvije ponude.

“U preko 80 posto slučajeva se uslovi postave tako da bude odgovarajuća samo jedna ponuda, Imate praksu da se praktično samo prepiše specifikacija iz kataloga sa dodatnom opremom, koja nije potrebna instituciji, poput dječijih sjedalica”, kazala je Ivana Korajlić, Transparency International.

“Činjenica da se tako mali broj ponuđača prijavljivao ukazuje na to da se isto tako i sami ponuđači dogovaraju što je evidentno i kod tendera koji su otvoreni, da na kraju imate samo jednu ponudu”, kazao je Džindić.

I to je samo podaci dostupni na portalu javnih nabavki. Veliki broj institucija, a često i niži nivoi vlasti ne objavljuju javno svoje nabavke. Put istraživača i novinara do informacije često je težak, a u mnogo slučajeva i nemoguć.

“Postoji jako puno problema kada je u pitanju pristup informacijama, ti se problemi javljaju u pravilu tamo i onda kada postoje indikacije na korupciju ili zloupotrebu javnog položaja”, kazao je Srđan Blagovčanin, Transparency Interantional.

“Bez obzira što zakon imamo već 20 godina na snazi izgleda da implementacija zakona umjesto da unaprijedi otvorenost institucija dovela je do toga da institucije uglavnom izmišljaju različite razloge u okviru Zakona da onemoguće pristup ili da ga maksimalno otežaju”, kazala je Lejla Bičakčić, CIN.

Neznatan je broj slučajeva kršenja Zakona o slobodi pristupa informacijama završio pred sudovima. Čak i kad završe, ceh plaćaju institucije, odnosno građani koji ih finansiraju, a ne osobe koje nisu dostavile podatke.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Komentari

Vaš komentar