Detalji izvještaja o političkom dogovoru tokom Varhelyijeve posjete BiH

Vijesti 21. dec. 202114:52 > 16:187 komentara
Podijeli:
Izvor: Anadolija

Mediji u Bosni i Hercegovini su danas objavili sadržaj dokumenta kojeg je navodno šef Delegacije Europske unije u BiH i specijalni predstavnik EU Johann Sattler napisao neposredno nakon posjete komesara za proširenje i susjedstvo Olivera Varhelyija BiH, gdje je boravio 24. i 25. novembra i održao sastanke s političkim predstavnicima i predstavnicima vlasti. Osim detalja dogovora kojim se definirao pokušaj izlaska iz trenutne krize, kao glavni krivac za istu imenovan je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko.

“EU ministri su se sastali na Dan državnosti Bosne i Hercegovine, kako bi čuli izvještaj komesara Olivera Varhelyija, koji je boravio u posjeti BiH 24.-25. novembra a što je obuhvatalo posjete Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru, gdje se sastao sa političkim liderima i razgovarao o načinima hitnog izlaska iz političke krize. Činilo se da je postignut labav politički dogovor, koji ne samo da bi zaustavio implementiranje politika za unilateralno povlačenje Republike Srpske iz državnih institucija, nego bi također odblokirao donošenje odluka na nivou BiH, kako bi se nastavio rad na EU reformama”, navodi se u dokumentu u koji je N1 imao uvid.

Komesar Varhelyi je podijelio impresije sa susreta s bh. političkim liderima, kojima je prenio značaj hitnog rješavanja trenutne političke krize s ciljem rada na donošenju odluka o provođenju investicijskih projekata unutar Ekonomskog i investicijskog plana (EIP) za Zapadni Balkan.

“Neuspjeh postizanja tog cilja unutar datog roka bi rezultirao time da BiH – kao jedina zemlja u regiji Zapadnog Balkana iako bi mogla biti najveći korisnik istog – izgubi jedinstvenu priliku da uzme korist od 1,5 milijarde eura iz investicijskog fonda. Stoga, tijela za donošenje odluka trebaju biti odblokirana što prije, fokusirajući se na bitne EU reforme, koje su uslov za podjelu sredstava iz EIP i Zelene agende za Zapadni Balkan. Što se tiče neophodnih reformi, komesar je pojasnio kako izbirljivost nije opcija kao ni povratak na ograničeni ili nedostatak progresa u implementaciji istih, kao što je to bio slučaj prije političke krize. 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Europske komisije moraju biti ozbiljno adresirani i postojala je jedinstvena prilika da se to napravi trenutno”, navodi se u dokumentu.

Otkriven spis: Dodik s Varhelyijem dogovorio sjednicu NSRS o prenosu nadležnosti

Kao rezultat sastanak koje je održao tokom posjete BiH, Varhelyi je kazao kako politički lideri razumiju rizike te su svi iskazali spremnost za postizanjem rješenja.

“Kao takav, član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda i lider SNSD Dodik signalizirao je spremnost za dvije stvari. Prvo, odgađanje glasanja o unilateralnom povlačenju RS iz državnih institucija u periodu od 6 mjeseci. Drugo, o povratku predstavnika RS u tijela za donošenje odluka na nivou BiH kako bi se radilo na implementaciji EIP, uključujući i reforme u tu svrhu”, piše dalje u izvještaju kojeg potpisuje ambasador Sattler a čiju kopiju je objavio portal  Istraga.ba.

Kasnije se u izvještaju ističe kako je komesar pojasnio da će sjednica stvarno biti održana ali kako će se najaviti moratorijum od šest mjeseci na donošenje zakona o unilateralnom povlačenju iz državnih institucija. Ovo je dogovor, a predstavnici RS bi se smatrali odgovornima za bilo kakvo suprotno djelovanje.

Podsjećamo, sjednica Narodne skupštine RS na kojoj su izglasani zaključci o povlačenju saglasnosti entiteta o osnivanju pojedinih državnih institucija održana je 10. decembra.

U dokumentu se dalje navodi kako u smislu prevazilaženja teške političke situacije, komesar je uvidio da je moguće postići labav politički dogovor koji se fokusira na tri teme.

“Prvo, rješavanje pitanja državne imovine na osnovu zajedničkih kriterija i u bliskoj suradnji sa SAD-om i OHR-om. Drugo, adresiranje amandmana bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka na Krivični zakon kroz usvajanje zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH. Treće, ustavna i izborna reforma”, ističe se i dodaje kako je Dodik izrazio spremnost da prihvati sve u vezi treće tačke što dogovore političke stranke u Federaciji BiH.

Prema detaljima izvještaja, član Kolegija Doma naroda BiH i lider SDA Bakir Izetbegović “smekšao” je stav po pitanju usvajanja zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH u vezi sa Inzkovim amandmanima, a u sastancima sa opozicijskim strankama RS, komesar je tražio od svih da se konstruktivno uključe kako bi se postiglo rješenje za trenutnu blokadu.

Komesar je dalje pojasnio razloge posjete Banjoj Luci i Mostaru, kao način iskazivanja poštivanja i ispunjavanja prethodno datih obećanja.

“Potcrtavajući nestabilnu prirodu ustanovljenog političkog dogovora, komesar je naglasio kako su postavljeni rokovi za njegovo provođenje, što bi omogućilo da se riješe mnoga pitanja do kraja godine. Politički akteri bi se smatrali odgovornima za obećanja koja su dali. Jedan od težih problema je pitanje Ureda visokog predstavnika i nespremnost predstavnika RS da priznaju visokog predstavnika Schmidta kao legitimnog”, ističe se u dokumentu i dodaje da je komesar je pojasnio kako je potrebno tražiti tehnička rješenja koja bi omogućila postepeno priznanje Schmidta kroz rad na problemu državne imovine sa OHR-ovim ekspertima.

U jednom od zaključaka navodi se kako je dogovoreno kako bh. politički akteri neće davati informacije o planu djelovanja, nego će umjesto toga komesar u izjavi na kraju posjete dati jasne i jednostavne poruke o daljim koracima.

“Pozitivnom je ocijenjena i činjenica da će komesar obaviti komunikaciju o sporazumu, jer bi to pokazalo kontinuiranu relevantnost i sposobnost EU da rješava pitanja na Zapadnom Balkanu”, ističe se.

Komesar je pojasnio da su Dodikove izjave u medijima koje se odnose na državnu imovinu više poslužile kao “dimna zavjesa a ne kao pravi požar”, ali i kako bi sve ovisilo o razvoju situacije u naredno periodu.

Nepriznavanje visokog predstavnika Schmidta je označeno kao “usko grlo” te je komesar istakao kako je neophodno pažljivo raditi na ovom pitanju i pronaći rješenje kroz poziv ekspertima OHR-a da olakšaju rad na političkom rješenju za pitanje državne imovine prije nego se zakon pošalje na usvajanje.

“Potcrtavajući značaj mandata OHR-a i to da nije krivica visokog predstavnika Schmidta što je trenutna situacija takva kakva jeste, komesar je podijelio iskrenu ocjenu kako je njegov prethodnik, visoki predstavnik Inzko, kriv za trenutnu političku situaciju u BiH kao i delegitimizaciju OHR-a”, navodi se u dokumentu i dodaje kako je činjenica da je Inzko odluku o nametanju dopuna zakona donio na zadnji dan svog mandata “problematična”.

“Posebno zato što se radi o važnoj odluci, trebalo je da se bazira na detaljnoj diskusiji u koju bi svi bili uključeni. Postavlja se pitanje kako to sada isrpaviti. Komesar je obećao kako namjera EU nije da umanji ulogu visokog predstavnika, već da je situacija takva da zahtijeva uzimanje u obzir stvarne situacije na terenu”, ističe se i ponavlja kako bi rad sa OHR-om na pitanju državne imovine utjecao na to da srpski predstavnici prihvate visokog predstavnika Schmidta.

Na kraju izvještaja je istaknuto, Specijalni predstavnik EU u BiH je naveo, kako deblokada rada Parlamenta BiH ovisi o rješavanju problema takozvanih Inzkovih amandmana.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Komentari

Vaš komentar