Dug je put do zaposlenja za mlade i obrazovane građane koji ne žele ići iz BiH

Vijesti 17. jun 202118:55 > 19:31

Magistrica komkunikologije iz Sapne. Anisa Mahmutović jedna je od one manjine mladih koja ne želi napustiti BiH. Sada je sretno zaposlena. No dug je to, kaže, bio put.

“Kada sam u pandemiji ostala bez posla, počela sam da tražim kud i gdje. Sa nekim iskustvom od pet godina, sa diplomom magistra pa jedno 100 aplikacija sam poslala, na većinu nije došao odgovor. Naravno, bilo je tu honorarnih poslova novinara. Ja sam tražila zaposlenje da imam ugovor, da imam zdravstveno, penziono, valjda je to normalno”, kazala nam je.

Posao je teško naći za mlade i obrazovane

Posao je, kaže, svima teško naći u BiH. No, oni iz manjih sredina suočavaju se sa još većim izazovima, o kojima se, kako kaže, malo priča.

“Kada ste iz male sredine, kada dolazite u veliki centar, svi vas gledaju kao da ste manje vrijedni. Čak sam na jednom konkursu dobila odgovor – u redu je, ali ti si iz Sapne. I tako imamo taj neki stereotip koji gradimo i po kom djelimo mlade ljude”, dodala je.

Najviše bh. omladine koja želi ići u inozemstvo, upravo su oni iz ruralnih dijelova BiH. Zbog postojanja sivog tržišta rada, stopu nezaposlenosti mladih teško je odrediti. No, pokazalo je istraživanje, 1/3 njih je bez primanja. 65% mladih živi sa roditeljima ili starateljima, a blizu 50 posto njih ne može doprinijeti kućnom budžetu.

Šta kažu istraživanja?

“Oni koji su imali primanja u prethodnom mjesecu kad smo ih anketirali, mogu se pozicionirati u neka tri klastera koja smo izdvojili. 16% mladih je imaloprimanja između 0-400 KM, zatim 16,4% od 401-800 KM, i od 800 do 1000 maraka 14,2%. Preko ove cifre je postotak zanemariv, kompletan raspon je ispod 10%”, pojasnio je Aziz Đipa, moderator istraživanja o mladima “Kult”.

A brojni su i drugi problemi sa kojima se mladi suočavaju, poput raznih vrsta nasilja.

“Njih je oko 15,5% reklo da su bili direktna žrtva međuvršnjačkog nasilja. Također, nasilje na internetu je isto prijavilo 5,7% mladih, da su bili direktna žrtva, ne da su bili svjedoci nekom drugom. Nasilje u porodici je prijavlo 4,3% mladih”, izjavio je Đipa.

22 posto populacije u BiH čine mladi, prema popisu stanovništva iz 2013. A od 2008. godine u našoj zemlji nije pravljeno sveobuhvtano istraživanje o tom dijelu bh. populacije. Iz Instituta za mlade KULT, koji su nakon 13 godina napravili takvo istraživanje, poručili su nadležnim da iskoriste podatke istraživanja, te kreiraju konkretne mjere usmjerene ka boljem položaju mladih.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad