DW: Dok EU strepi, za BiH “nema zime” – bit će ruskog plina?

Biznis 22. avg 202216:48 > 16:49
Izvor: Ina FASSBENDER / AFP, Ilustracija

Europa zimu dočekuje zabrinuta zbog nestašice i značajnog poskupljenja energenata. Najavljuje se uvođenje mjera za smanjenje potrošnje plina, električne energije... U Bosni i Hercegovini, čini se, zabrinutost nije na tolikoj razini.

Posljedice ruske invazije na Ukrajinu i uvjetovanja oko isporuke plina i goriva već osjećaju milijuni stanovnika Europe i mnoge ekonomije. Najave obustave isporuke ruskog plina natjerale su europske države na donošenje planova za smanjenje potrošnje električne energije. Ovakve panike nema u BiH te su uvjereni da do nestašice plina, uglja, ali i drva za ogrjev i peleta – neće doći. No, poskupljenje? To je već druga priča.

Poskupljenje pllina u EU ne utječe i na RS

Energoinvest d.d. Sarajevo i Gas-Res d.o.o. Banja Luka dvije su tvrtke-uvoznice plina iz Ruske Federacije. Jedna u vlasništvu Federacije BiH, a druga Republike Srpske. Iz Energoinvesta su već početkom srpnja izvijestili kako su produžili ugovor za isporuku prirodnog plina s ruskim dobavljačem Gazpromom sve do 1. siječnja sljedeće godine.

“Potpisivanjem ovog aneksa osnovni ugovor je potpisan na uobičajeni način, što podrazumijeva da će se cijena za isporučeni plin korigirati kao i do sada kvartalno, isključivo na bazi devetomjesečne promjene cijena naftnih derivata”, priopćili su iz Energoinvesta uz opasku kako se planira i produženje ugovora za isporuku plina.

Nestašicu u opskrbi ruskim plinom ne očekuju ni u banjalučkom Gas-Resu.

“Što se tiče sigurnosti opskrbe prirodnim plinom, možemo dati ocjenu u okviru izravnog ugovora koji imamo s Gazprom Eskportom i po osnovu tog ugovora imamo osigurane količine prirodnog plina za naše kupce do kraja 2022. godine. Očekujemo produžetak ugovora i u narednom periodu, i to je redoviti proces produžavanja ugovora na godišnjoj razini. Nema nikakvih naznaka od ruskog partnera da bi opskrba prirodnim plinom moglo biti ugroženo, tako da ne očekujemo nestašice za naše kupce”, odgovorili su na upit Deutsche Wellea.

Međutim, iako ne isključuju oscilaciju cijene, njihov odgovor potvrđuje da je bh entitet RS, pa tako i BiH, u značajno povlaštenijem položaju od europskih dobavljača ruskog plina.

“Ugovorni uvjeti s Gazprom Eksportom predviđaju kvartalno usklađivanje cijene po osnovu kretanja cijene naftnih derivata na svjetskim tržištima. Ovakav vid usklađivanja cijena primjenjuje se od početka izravne isporuke prirodnog plina u Republici Srpskoj. Samim tim, u ovisnosti od kretanja cijena naftnih derivata, cijena prirodnog plina u narednom periodu može rasti, stagnirati ili padati. Drastična poskupljenja prirodnog plina na europskim plinskim burzama izravno ne utječu na našu cijenu prirodnog plina“, naveli su iz Gas-Resa za DW.

Opskrba plinom i Dodikova naklonost Putinu

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik sredinom lipnja sastao se s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom u Sankt Peterburgu.

Dodik je tada Putinu rekao da jednim dijelom razumije Zapad, koji želi svojim potezima homogenizirati sve zemlje po pitanju uvođenja sankcija Rusiji, ali i da je njegov stav jasan – da se Republika Srpska tome neće pridružiti.

“To je poznato i Putinu, koji je rekao da ima nekih problema oko onih koji zagovaraju sankcije u BiH, ali i da visoko cijeni našu poziciju u svezi s tim da se sankcije ne uvedu, tako da BiH nikada formalno-pravno nije uvela bilo kakve mjere”, rekao je Dodik, pri tom napomenuvši kako je “Rusija zauzvrat i Sarajevu dala plin po jeftinijoj cijeni, te BiH nije stavila na listu neprijateljskih zemalja”.

Ovaj stav proizveo je mnoga opravdana pitanja, ali je činjenica da, sudeći prema informacijama iz dva vodeća dobavljača, nema dvojbe oko isporuke ruskog plina prema BiH.

Iako BiH u cijelosti ovisi o plinu koji uvozi iz Rusije, prestanak ruske isporuke, primjerice, ne bi posebno pogodila Mostar, najveći hercegovački grad i jedini u BiH gdje uopće ne postoji sustav centralnog grijanja, dok bi obustavom najteže bilo pogođeno Sarajevo.

Brz rast cijena energenata ne prati pomoć vlasti građanima

Ipak, dok niti jedan dobavljač plina ne isključuje poskupljenja, cijene i potražnja peleta i ogrjevnog drva ove godine dramatično su veće. Zbog ovog poskupljenja Vijeće ministara BiH već sredinom lipnja zabranilo je izvoz oblovine, peleta i ogrjevnog drveta.

“Zabrana izvoza uvodi se iz prostog razloga jer je pelet poskupio 155 posto u odnosu na prošlu godinu. Izvoz je povećan za 78 posto s tendencijom daljnjeg povećanja. I ogrjevno drvo je poskupjelo za skoro 40 posto. Za oblovinu je cijena porasla za skoro 400 posto, a izvoz porastao za blizu pet posto. Da nismo donijeli ovakvu mjeru, što bi naši građani?”, rekao je tada ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac.

Zbog ovih drastičnih poskupljenja energenata i Vlada Federacije BiH krajem srpnja donijela je odluku o subvencioniranju troškova električne energije za 70.000 korisnika, umirovljenika s najnižom mirovinom i socijalno ugroženima, od 25,5 KM do 27 KM i to od 30. lipnja ove do istog datuma sljedeće godine.

Međutim, je li to dovoljna pomoć građanima s obzirom da je u, nakon Albanije, najsiromašnijoj zemlji u Europi inflacija viša od 15 posto, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u Federaciji je u srpnju iznosila čak 20 posto?

“Nemamo zalihe plina”

Dr. Faruk Hadžić, predavač na Univerzitetu Sarajevo School of Science and Techology (SSST) i makroekonomski analitičar, ocjenjuje da će cijene i dalje rasti, a time i pritisak na gospodarstvo i građane. Smatra da se rast cijene energenata u zemljama EU-a mora odraziti na novi rast cijena i u BiH, što će poskupjeti i bh uvozne proizvode čime, kako ističe, može doći do novog inflacijskog pritiska na standard građana u BiH. On podsjeća i na sustavne probleme u BiH, ali i skrivenih planova Rusije.

“Moguće je više scenarija, ali možda najrealniji scenario jeste da će cijena plina biti dosta viša nego što je to bilo prošle godine, što će dovesti do dodatnih inflacijskih pritisaka na građane i privredu. BiH nije veliki potrošač plina, gdje bi se jedan dio mogao nadoknaditi putem električne energije, resursa u kojem smo i izvoznik, ali to bi značilo možda i podizanje cijene ovog energenta na domaćem tržištu. Najveći je problem što mi nemamo zalihe plina i što bismo morali prijeći na alternativni način korištenja energenata u samo nekoliko dana”, kaže Hadžić za Deutsche Welle.

Ovaj makroekonmski analitičar se osvrće i na ocjene mnogih stručnjaka iz područja energetike koji smatraju da se već u trećem kvartalu ove godine može očekivati novo povećanje cijena, koje će se odraziti značajno na potrošnju stanovništva.

Pritisak Rusije i izazivanje socijalno-ekonmskih problema

“To je, prema takvim tvrdnjama, pritisak od Rusije, da prvo kroz veće cijene plina, a drugo kroz manju ponudu dovede do socijalno-ekonomskih problema u mnogim državama. Zbog toga se mnoge zemlje EU-a pripremaju za zimu, najavljuju mjere kako bi se racionalizirala potrošnja, te kako bi štetni učinci bili što manji. Ipak, ako dođe do povećanja cijene plina, imat ćemo novi inflacijski udar prema stanovništvu“, Hadžićeva je ocjena.

On podsjeća da BiH proizvodi dovoljne količine peleta za domaće tržište, čak i za izvoz.

“No, problem je nastao kada je došlo do snažnog rasta potražnje iz inozemstva, što je dovelo do rasta cijena na domaćem tržištu, koje nisu konkurentne za domaće potrošače, čime je došlo do novog inflacijskog udara. Danas je cijena peleta gotovo duplo veća nego prošle godine, ne zbog manje proizvodnje, nego veće potražnje, jer se svi pripremaju za zimu i moguću nestašicu”, kaže dr. Hadžić.

Njegova procjena, ali i mnogih drugih ekonomskih stručnjaka, daleko je od optimizma za građane BiH za koje vlasti, kako smatra, nisu učinile puno više.

“Vlasti su morale brže i bolje reagirati, jer mjere koje su donijeli, nisu imale nikakve učinke osim kratkotrajnog simboličnog smanjenja cijene peleta u BiH. Donositelji odluka u BiH imaju tendenciju da o krizi razmišljaju tek kada nastupi, a ne unaprijed, tako da nije iznenađenje da gotovo ništa nije urađeno i da ćemo opet govoriti o posljedicama izostanka reakcije, kao i tijekom pandemije Covid-19”, zaključuje dr. Hadžić.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Komentari

Vaš komentar