Ekološki zločin koji nema krivca, ali imat će posljedice

Vijesti 17. maj. 202119:33
Podijeli:

U Tuzli je započelo otkopavanje nepropisno odloženog toksičnog industrijskog otpada u krugu nekadašnjih fabrika HAK1 i HAK2 . Vlada Tuzlanskog kantona imenovala je i Tim za analizu stanja opasnog otpada, a koji će ustanoviti o kojem otpadu se radi i u kojim količinama u krugu nekadašnjih fabrika, te nekadašnjem odlagalištu otpada u Moluhama. Pretpostavlja se da su zakopane hiljade tona toksičnog otpada koje treba zbrinuti.

Po priči nekadašnjih radnika HAK-a, 80-ih godina prošlog vijeka otpad se počeo odlagati u zemlju i to na hiljade tona. Posebno kruks koji se trebao spaljivati u pećima.

“Prije rata dole se kruks nepropisno odlagao. To je dozvolila i tadašnja vlast i inspekcija, nažalost. Na nepropisan način, u burićima. Vrijeme je učinilo svoje”, kazao je Sakib Kopić, bivši radnik HAK-a.

U bačvama nalazi se otrovni otpad koji je ovdje zakopavan decenijama. Inače, otrovni otpad nalazi se na površini od jedan dunum.

Otrov se deponovao i u rinfuzama. Tim stručnjaka treba ustanoviti šta se još osim kruksa nalazi u industrijskom krugu.

“Sada tačno znamo gdje su granice deponije, do koje dubine to ide. Inžinjersko geološke karte će biti gotove za dan-dva. One će nam reći koja je tačna količina kruksa koje se nalaze u ovoj deponiji”, kazao je Zvjezdan Karadžin, ministar prostornog uređenja i zaštite okolice TK.

“Nešto hlora ćemo naći sigurno. Pretpostavljam da su to male količine, ali hlor je opasan i u malim količinama. Treba naći način da se on do kraja eliminira. Naći ćemo i žive sigurno. Nešto je zbrinuto, nešto ne. Naše je da odredimo koliko je ima. Treće, moguće je, ali ne vjerujem ali moguće je da ćemo naći određene količine toulan dizicionata”, smatra Franc Andrejaš, Tim za analizu stanja opasnog otpada.

Nakon analize, deponija će se zatrpati kako toksični otpad ne bi ugrozio stanovništvo dok se ne odredi metod uklanjanja. Ukoliko kruks bude imao bezopasnu količinu hlora, može se spaliti u cementari, a ako bude imao, prvo će se neutralisati.

“Treći metod je da sa dodavanjema ditiva u potpunisti neutrališem taj materijal i učinimo ga neopasnim otpadom. Četvrti je o naj najteži i najskuplji, a to je da da ga u formi otpada izvezemo u neku od deponija, odnosno, spalionica, u inostranstvo. Taj metod bi bio jako skup i koštao bi 2,5 KM po kilogramu”, kazao je Karadžin.

Šta ovaj otpad znači po zdravlje ljudi i okoliš, tek će se vidjeti jer zagađenje nekontrolisano traje decenijama.

“Kada vi kontaminirate tlo, vi ne kontaminirate samo tlo, već i vodu koja se dalje širi preko Save u Dunav. Ovo je sada bezbjedonosno pitanje. Nije ovo samo pitanje problema Tuzle i Tuzlanskog kantona. Geogafija je mnogo šira ovim ekološkim nasiljem”, kazao je Damir Arsenijević, Platforma za ekološku humanistiku „Zemlja, voda, zrak“ Tuzla.

A ne zna se ko će odgovarati za to ekološko nasilje. Otrov se godinama zakopavao, pred očima uprave, države, inspekcija, čitavog sistema. Ovaj ekološki zločin nema krivca, ali imat će posljedice.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Komentari

Vaš komentar