Evropski parlament 20. aprila raspravlja o godišnjem izvještaju za BiH

Vijesti 14. apr 202218:25
Podijeli:
Izvor: Ilustracija ARIS OIKONOMOU / AFP

Komitet za vanjske poslove Evropskog parlamenta na narednoj sjednici predviđenoj za 20. april će raspravljati o godišnjem izvještaju za Bosnu i Hercegovinu. Prema nacrtu izvještaja koji potpisuje stalni izvjestilac Paulo Rangel iz EPP-a mnogo je prigovora, ali i preporuka za vlasti u Bosni i Hercegovini.

U poglavlju “Funkcionisanje demokratskih institucija” Rangel navodi da je put približavanja EU određen funkcionisanjem institucija, vladavinom prava i fundamentalnim pravima.

“Poziva BiH da napreduje u postizanju 14 ključnih prioriteta obnavljanjem nezavisnosti pravosuđa, jačanjem vladavine prava, intenziviranjem borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, osiguravanjem slobode medija i povoljnog okruženja za civilno društvo i zaštitu ranjivih grupa. Ponavlja svoju jasnu podršku demokratskoj transformaciji BiH kroz evropske integracije, zasnovane na suverenitetu i teritorijalnom integritetu, zasnovane na principima jednakosti i nediskriminacije svih građana i konstitutivnih naroda, kako je propisano Ustavom. Naglašava da provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma uključuje obavezu provođenja odluka OHR-a. Izražava žaljenje zbog zastoja u pregovorima o reformi Izbornog zakona u BiH i nedostatka političke volje da se to prevaziđe. Poziva sve aktere da odmah postignu uravnotežen dogovor, ispune ustavnu dužnost demokratskog upravljanja i osiguraju transparentnost i integritet izbornog procesa”, navodi se u dokumentu.

Komitet bi, prema nacrtu, trebao osuditi i nepoštivanje međunarodnih normi te retoriku koja dolazi iz Republike Srpske.

“Oštro osuđuje nepoštivanje međunarodnih i nacionalnih normi i obaveza, svu retorika mržnje i ometajuće poteze, uključujući povlačenje iz institucija posebno rukovodstva entiteta Republika Srpska, što destabilizuje zemlju, potkopava njenu državnost kršeći Dejtonski mirovni sporazum i sistematski koči donošenje odluka o ključnim zakonima i reformama, odbija sve pokušaje formiranja paralelne paradržavne institucije, koje potkopavaju državne institucije, pravni poredak, nezavisnost sudstva i suverenitet, poziva na potpuni, neselektivni i bezuslovni povratak u sve državne institucije. Poziva EU i međunarodnu zajednicu da koriste sve raspoložive alate, uključujući ciljane sankcije, protiv destabilizirajućih aktera u zemlji”, stoji u Rangelovom nacrtu.

Jedan od važnih elemenata na putu Bosne i Hercegovine prema EU su i reformski procesi koji su u zastoju već duže vrijeme.

“Poziva političke aktere u BiH da postignu napredak u reformama koje su potrebne kako bi se zemlja približila EU, osuđuje sve pokušaje odugovlačenja ovih reformi, čime se ugrožava pristup EU fondovima u okviru IPA III, koji mora biti zasnovan na striktnoj uslovljenosti i zavisi od saradnje različitih organa. Ističe važnost održavanja izbora ove godine kako je planirano. Podržava transparentne i inkluzivne ustavne i izborne reforme kako bi se osigurala jednakost i nediskriminacija svih građana, povećala odgovornost i transformirala BiH u potpuno funkcionalnu i inkluzivnu državu time što će odmah provesti odluke, mišljenja i preporuke nadležnih sudova i međunarodnih tijela, podržava transatlantske napore u tu svrhu”, stoji u poglavlju o reformskim procesima.

Tema izvještaja su i osnovna prava, kao jedno od fundamentalnih načela Evropske unije, kao i usklađivanje vanjske politike BiH sa politikom Evropske unije.

“Žali zbog kontinuiranog neuspjeha u zaštiti slobode i pluralizma medija; insistira na eliminaciji političkog uplitanja i zaštiti novinara od zastrašivanja sistematskim pravosudnim nadzorom. Žali zbog prijetnji vlasti civilnom društvu, osuđuje sve veća ograničenja slobode izražavanja u entitetu Republika Srpska. Poziva BiH da preokrene trend nazadovanja u usklađivanju sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, posebno glede provedbe sankcija protiv Rusije i Bjelorusije nakon invazije na Ukrajinu; poziva BiH na jačanje dobrosusjedskih odnosa”, napisao je Rangel.

Zaključci izvještaja koji potpisuje Rangel identifikuju probleme koji stoje na evropskom putu Bosne i Hercegovine

“Izvjestilac identifikuje dvije glavne prepreke napretku BiH na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta i izabranom putu ka evropskim integracijama: bojkot i povlačenje iz državnih institucija i organa odlučivanja rukovodstva i predstavnika Republike Srpske, odnosno Milorada Dodika i zastoj u pregovorima o reformi Izbornog zakona u Federaciji Bosne i Hercegovine. Svi politički akteri širom BiH moraju se posvetiti saradnji i izgradnji održive, prosperitetne i mirne budućnosti zemlje. Neuspješno postizanje neselektivnog i bezuslovnog povratka u sve državne institucije, kao i uravnoteženog dogovora o reformi Izbornog zakona, i dalje će ometati društveni, ekonomski i euroatlantski napredak BiH, štetiti nastojanjima u pomirenju i nesumnjivo doprinositi jačanju tenzija u zemlji i regionu, posebno imajući u vidu rusku agresiju na Ukrajinu i povezano zlonamerno uplitanje na Zapadni Balkan. Širi strateški i sigurnosni kontekst Evrope zahtijeva stabilnu BiH, orijentiranu ka evropskim integracijama i sigurno usklađenu sa CFSP-om EU, uključujući sankcije Rusiji i Bjelorusiji”, jedan je od predloženih zaključaka.

I u zaključnom dijelu se navode aktivnosti koje su usmjerene na podrivanje suvereniteta te negiranje genocida u Bosni i Hercegovini.

“Izvjestilac osuđuje sve destabilizirajuće akcije usmjerene na podrivanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine i funkcionisanja njenih institucija, uključujući pravosudna, pravna, poreska, sigurnosna i imovinska pitanja. Negiranje genocida, diskriminatorna i eskalirajuća secesionistička retorika i akcije su izuzetno zabrinjavajući i ugrožavaju ustavni poredak zemlje. Izvjestilac stoga osuđuje sve pokušaje kršenja ovog naloga, odnosno povlačenje iz državnih institucija, bojkot i blokadu tijela koja donose odluke, što koči reforme i koči ispunjavanje BiH kriterija za pristupanje EU i ispunjavanje 14 ključnih prioriteta. Ako se ove remetilačke akcije nastave, EU bi trebala primijeniti restriktivne mjere protiv destabilizirajućih aktera, slijedeći primjer Sjedinjenih Država. Ne može biti podrške teritorijalnoj reorganizaciji BiH”, napisao je Rangel.

Izborni proces u Bosni i Hercegovini i oko kojeg se lome politička koplja su također važni za izvjestioca Rangela.

“Dvije reforme trebale bi eliminirati sve oblike nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu, čuvajući integritet, odgovornost, transparentnost i efikasnost izbornog procesa i stvaranje uslova za konkurentne izbore usklađivanjem pravila za registraciju stranaka, obezbjeđivanje transparentnosti finansiranja političkih stranaka i nezavisnosti i kapaciteta izbornih komisija, u skladu sa međunarodnim izbornim standardima. Moraju iskorijeniti sistemsku zloupotrebu administrativnih resursa, ranjivost izbornih tijela i manipulaciju i kupovinu glasova”, kaže Rangel.

Komitet za vanjske poslove Evropskog parlamenta će nakon ove rasprave otpočeti amandmanski proces nakon kojeg bi trebao biti usvojen konačni izvještaj o kojem će onda raspravljati Evropski parlament na plenarnoj sjednici kada bi trebao biti i usvojen.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Komentari

Vaš komentar