Godinu dana nakon: Da li je korona virus biološko oružje ili prirodni virus?

Vijesti 11. feb 202121:26 > 21:27 2 komentara
N1

Prošla je godina dana otkako se svijet suočio s korona virusom. Prema riječima stručnjaka, danas znamo dosta toga, ali imamo i još više pitanja. U međuvremenu stigli su i novi sojevi, ali i vakcine. Sve to je izazvalo i nove polemike, a aktuelna je još uvijek ona stara - da li je virus stvoren u laboratoriji ili je nastao prirodnim putem?

Krešimir Pavelić, dekan Medicinskog fakulteta u Puli kazao je kako ne može shvatiti da je WHO u tako kratkom periodu mogla zaključiti da je teorija prema kojoj je korona virus laboratorijski malo vjerovatna.

“Ta ista WHO je odmah u početku navodno dala informaciju da neće istraživati eventualni bijeg virusa iz laboratorija, a u toj komsiji (koja je otišla u Kinu da istraži slučaj, op.a.) je navodno i jedna osoba koja je u sukobu interesa jer je radila u tom wuhanskom laboratoriju. Nisam puno očekivao do te delegacije”, kazao je Pavelić.

Profesorica Danica Grujičić iz Instituta za onkoligiju i radiologiju u Beogradu ponovila je kako misli da je ovo vještački virus koji je nastao u laboratoriji.

“Prosto nevjerovatno je da su tako kratko zaključili da nije, mislim da je to biološko oružje i sve što se poslije dešavalo govori i u prilog tome. Pridržavala sam se preporuka koje je dala struka. Što se tiče liječenja, član sam grupe na viberu gdje su sve kolege iz korona bolnica iz regije dijelili iskustva i savjete i to mi je bilo korisnije nego zvanično saopštenje WHO. Jedno od početka važi da, imamo 10. protokol po načinu liječnja korona infekcije, ali se nisu mijenjale preventivne mjere. Kolege iz Koreje su u februaru prošle godine objavile članak o devet mutacija virusa. To je biološko oružje, s kojom namjerom ne znamo, ali ne sumnjam uopšte da je to došlo iz laboratorije”, ponovila je Grujičić.

Virusolog Teufik Goletić sa Veterinarskog fakulteta u Sarajevu podsjetio je da je bio prvi koji je izolirao taj virus u BiH kao i prvi koji je sa timom uradio prve sekvence virusa. Kazao je kako temeljem onoga što je vidio sovjim očima i osjetio svojim rukama, rijel je o virusu koji nastaje prirodno.

“Naši rezultati su takvi da imamo 10 različitih genetskih linija, samo jedna je britanski soj, a pored njega imamo devet različitih genetskih linija. Jako puno promjena na proteinima za zaobilaženje imunog sistema. To smo vidjeli i kod jako mnogo drugih virusa”, kazao je Goletić.

Denis Avdagić, geopolitički analitičar iz Zagreba, kazao je kako je bilo jako puno neodogovrenih pitanja, a da Kina i nije bila baš kooperativna.

“Teško je vjerovati u da u 2. mjesecu 2020. godine Kina ne zna šta se dešava u Wuhanu kada cure informacije o vrlo velikom broju umrlih ljudi, a kineska ambasadorica u Hrvatskoj govori ‘nemojte zatvorati komunikaciju i prevoz ljudi s Kinom’. Tu je puno pitanja koje se tiču ponašanja političkog vrha Kine i sve bi to trebalo istražiti. Vjerovatno ovo nije pravi trenutak. Kina je pod velikim pritiskom u pogledu razmjene roba, a s druge strane moramo reći da Kina jako puno stišće cijeli svijet jer je u mogućnosti zbog velikog trgovinskog suficita. Taj pritisak bude jači ili slabiji kada im nešto ide ili ne ide u korist. Ne ide im u korist to kada kažu da su oni prouzrokovali ono što se desilo cijelom svijetu. WHO je i politička organizacija, ne samo zdravstvena, nama treba šira međunarodna istraga, a Kinezi neće sigurno dozvoliti. Ali, Prvi svjetski rat je počeo na način da je jedna sila tražila dod jedne zemlje da dopusti istragu na njenom teritoriju. Kina je malo veći faktor u ovom današnjem svijetu nego tada, ali vrlo jedostavno može doći do sukoba. Kina neće sigurno pustiti stručnjake da samostalno ispituju njene građane”, kazao je Avdagić.

Govoreći o teorijama, Pavelić je istakao kako i on vjeruje da je ovaj virus nastao u laboratoriji, a da teorije prema kojima je virus prešao sa životinje na čovjeka ili da je “sa šišmiša prešao kroz pasaž humane genetski modifcirane stanice kako bi postao virulentiniji” nisu tačne.

Pavelić i Goletić bili su različitog mišljenja i kada je PCR testiranje u pitanju. Pavelić je istakao kako “PCR nije priznat od FDA te da je i sam kreator rekao da se ova metoda ne bi trebala upotrebljavati u ove svrhe”.

“Iznenađen sam da je to uvriježeno mišljenje i volio bih čuti bilo koju argumentaciju koja to podržava jer je agencija koju spominje dala odobrenje za invitil dijagnostiku humanih uzoraka namjenski i za ovu bolest. Bojim se da je u pitanju vađenje iz konteksta cijele priče. Ja kao čovjek koji dolazi iz laboratorij i 20 godina se bavi isključivo virusologijom, zadnjih 12 PCR tehnikom, za mene je neprihvatljiva ta konstatacija. Nadam se da je kontekst bio takav da se na osnovu jedne dijagnostičke metode ne treba postavljati dijagnoza”, kazao je Goletić.

Pavelić je naveo kako “PCR može biti i lažno pozitivan i lažno negativan”. Naveo je studiju u kojoj je testirano 95.915 pacijenata. Od toga lažno negativnih je bilo 9,3 posto.

“Zaključak te studije je da taj test ne može biti jedini faktor koji će isključiti postojanje bolesti već se mora uzeti u obzir posttest klinička evaluacija. Kada je riječ o lažno pozitivnim, fragmenti DNA koji odogovaraju virusnom genomom će se na PCR metodom pokazati”, kazao je Pavelić.

Goletić je dodao kako je pored testova čija je metoda 100 posto tačna, potrebno imati stručne ljude.

“Od kompetenosti ovisi da li će i koliko će biti pozitivnih ili negativnih uzoraka, ali pored toga morala se pratiti klinička slika. Imala sam kolege medicinske sestre koje su dva puta bili bolesni od Covida, da neko ima lakšu kliničku sliku i mjesecima ima antitijela, a neki koji su preležali ostali bez antitijela. Radi se o nekoj bolesti koja je potpuno nepredvidljiva. Imate ljude kod nas u Srbiji koji su stariji, plašili smo kako će pregurati, a izvukli su se uz terapiju, a bilo je jako mladih ljudi od 25 i 30 godina koji su izgubili bitku. Postavlja se pitanje šta je to u organizmu”, kazal je Grujičić.

Govoreći o smrtnosti, Pavelić je kazao kako ovo nije najsmrtonosniji virus jer statistike pokazuju da je “u SAD-u smrtnos 1,4 posto, a da je 90 post tih pacijenata imalo jedno ili više oboljenja”. Naveo je i to kako su najveću smrtnost imale Belgija, Velika Britanija, Italija, Bugarska, Hrvatska i BiH, sa preko dva posto.

“Smrtnost od SARS-a bila je 9,6 posto, a od korona virusa 2,0 posto u svijetu”, rekao je Pavelić.

“Neki ljudi poslije preležanog virusa ne mogu mjesecima da se vrate u stanje u kojem su bili prije, imaju psihičke promjene, strah. Činjenica je da je određen broj imao istu infekciju dva puta, unosi u ljude izvjestan stepen nemira. Kada sam vidjela reakciju kolega kada su vakcine stigle u Srbiju, bilo je ‘daj šta daš samo da se ne razbolim’. Virus je takav da napada sve organe. Imali smo ljude koji su dobili dijabetes nakon te bolesti, znake demencije, respiratorne posljedice itd. To je nepredvidljiva bolest koja liči i na onkološku i na autoimunu”, kazala je Grujičić.

Govoreći o vakcinama, Avdagić je istakao kako se sada “države nadmeću koja će prij doći do tog resursa”.

“EU je izgledala kao da će najbolje proći u toj priči o cjepivu, ali došlo je do prilično velikih problema uprkos tome što je veliki proizvođač. Ispostavilo se da ono što je dogovoreno s kompanijama proizvođačima ne mora nužno ići tako ako oni imaju bolje uvjete od drugih kupaca. Dosta je negativno za sve nas u EU, ali i one koji su računali na pomoć EU u pogledu dobijanja cjepiva. Kinesko i rusko cjepivo u EU je zanimljivo. Njemačka je kazala kako je zainteresovana za proizvodnju Sputnjika, Mađarska je uzela oba cjepiva. Pred nama su zanimljiva vremena u kojima se trebamo nadati da novac neće jedini odlučivati o tome ko se treba cijepiti”, kazao je Avdagić.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare