Human Rights Watch u izvještaju za 2021. o BiH: Malo vidljivog napretka

Vijesti 16. jan 202213:47 > 13:49 0 komentara
HRW

Human Rights Watch (HRW) objavio je novi izvještaj o događajima u 2021. koji se bavi stanjem ljudskih prava u svijetu te donosi rezultate istraživanja ove ali i partnerskih organizacija. Od zemalja regiona u izvještaju se obrađuju Bosna i Hercegovina, Srbija i Kosovo. U uvodu o Bosni i Hercegovini se kaže da je bilo malo vidljivog napretka u oblasti ljudskih prava, da su javni zvaničnici izazivali ksenofobiju, nisu uradili mnogo na djelovanju protiv diskriminacije te da su vršili pritiske na novinare. HRW također navodi da je u BiH usporeno procesuiranje ratnih zločina te da je zaštita žena i LGBT osoba neadekvatna.

Prva tema koju obrađuje HRW u svom izvještaju je “Diskriminacija i tolerancija” u kojoj se ova organizacija posebno bavi događajima u Mostaru, te stanjem Roma za vrijeme pandemije COVID-19.

“U decembru 2020. godine u Mostardu su održani prvi lokalni izbori u 12 godina. Zbog neslaganja oko izbornog zakona među glavnim etničkim strankama, birači su posljednji put imali priliku da izaberu gradsku vlast 2008. Dodatna neslaganja između glavnih stranaka značila su da su bila potrebna dva dodatna mjeseca i zajednička intervencija diplomata prije nego što je gradsko vijeće izabralo novog gradonačelnik”, stoji u izvještaju.

Pozivajući se na odluku Komiteta ministara Vijeća Evrope iz marta prošle godine ističe se i neuspjeh vlasti u Bosni i Hercegovini da izmijene Ustav i izborni zakon kako bi se “okončala politička diskriminacija Jevreja, Roma i drugih”.

“U aprilu je Romski informativni centar Kali Sara izvijestio da su Romi posebno pogođeni tokom pandemije Covid-19 jer oko 35-40 posto nije imalo osiguranje potrebno za pristup zdravstvenoj zaštiti. U školskoj 2020/21. godini Romi, ljudi koji žive u siromaštvu i djeca sa smetnjama u razvoju naišli su na veće prepreke u pristupu onlajn obrazovanju zbog nedostatka uređaja, pouzdanog interneta i posebne pomoći”, navodi HRW.

Istovremeno se navodi i da je OSCE u periodu januar-avgust prošle godine zabilježio 98 zločina iz mržnje uglavnom na osnovi etničke ili vjerske pripadnosti te da je u trenutku pisanja izvještaja pred sudovima bilo sedam procesa protiv počinilaca.

Odgovornost za ratne zločine

HRW napominje kako je prema revidiranoj nacionalnoj strategiji za procesuiranje ratnih zločina, usvojenoj 2020., zahtjevano da se najteži ratni zločini procesuiraju do kraja 2023.

“Međutim, OSCE je 2021. godine dokumentirao pad u broju procesuiranih slučajeva općenito. U prvih šest mjeseci 2021. godine državni tužilac je za ratne zločine optužio samo dvije osobe, od kojih je jedna već bila u zatvoru. Prema podacima OSCE-a, u avgustu je pred sudovima u BiH bilo na čekanju 250 predmeta ratnih zločina koji uključuju 502 optužena. Nedostatak spremnosti u regionu da se izruče optuženi za ratne zločine znači da 80 optuženih izvan BiH ne može biti izvedeno pred suđenje. Prema podacima OSCE-a, u prvih šest mjeseci 2021. godine sudovi u BiH donijeli su prvostepene presude u 12 predmeta protiv 22 optužena, od kojih je 14 oglašeno krivim. U istom periodu, 5 predmeta protiv 10 okrivljenih okončano je donošenjem pravosnažnih presuda, a 10 oglašenih krivim”, piše u izvještaju.

Također se navodi 57 neriješenih slučajeva protiv 125 optuženih za zločine seksualnog nasilja u sukobu , da su prvoj polovini 2021. donesene 4 prvostepene presude protiv 8 optuženih od kojih su 3 osuđene te jedna pravosnažna presuda sa 1 okrivljenim osuđenim pred Sudom BiH. HRW napominje i kako je žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove potvrdilo osudu za genocid Ratku Mladiću te da je u isto vrijeme Ured visokog predstavnika upozorio na sve veće veličanje osuđenih ratnih zločinaca u Bosni i Hercegovini.

Tužioci azila i migranti

Prema obrađenim podacima Služba za poslove za strancima BiH je u periodu od januara do avgusta registrovala 10.075 neregularnih dolazaka od kojih je 9.057 izrazilo namjeru da podnese zahtjev za azil, što je blagi pad u odnosu na isti period 2020. navodi se u izvještaju.

“Prema podacima UN-ove Agencije za izbjeglice (UNHCR), u prvoj polovini 2021. godine 67 osoba je podnijelo zahtjeve za azil i 31 je izdato rješenje, od kojih je 1 odobren status izbjeglice, a 4 supsidijarna zaštita. Prosječno vrijeme obrade gotovo se udvostručilo od 2018. godine, sa 223 na 419 dana u 2021. Prema UNHCR-u, to je dovelo do toga da mnogi ljudi napuste proces prije nego što se donese odluka.

Pet prihvatnih centara kojima upravlja država uglavnom je pretrpano, a oko 1.500 migranata moralo je biti smješteno negdje drugdje. Rutinska nasilna guranje u Bosnu od strane hrvatske policije pogoršava lošu situaciju za migrante, koji često zavise od civilnog društva za medicinsku njegu i osnovne potrebe.

Neprijateljstvo prema migrantima je pojačano tokom lokalnih izbora s nekim kandidatima za gradonačelnike u pograničnim gradovima koji su se kandidirali na platformi protiv migranata i izbjeglica. Ljudi koji rade na pitanjima migracija suočeni su s napadima i prijetnjama.
Nasilje u porodici i drugo rodno zasnovano nasilje”, navode iz HRW.

Sloboda medija

HRW se u svom izvještaju poziva i na podatke koje im je dostavilo udruženje BH Novinari, a koji obrađuju period od januara do jula 2021. u toku kojeg su novinarima upućene 42 prijetnje, od kojih je jedna bila fizički napad.

“Septembarsko istraživanje BH Novinari u kojem je učestvovalo 440 medijskih profesionalaca pokazalo je da je u posljednje tri godine preko 40 posto ispitanika navelo da su bili izloženi prijetnjama i zastrašivanju, u većini slučajeva od strane političara i javnih funkcionera. Nakon klevetanja novinarke Tanje Topić od strane predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika u maju 2021. godine, diplomate u BiH pozvale su javne zvaničnike da se suzdrže od prijetnji i mizoginih komentara na račun medijskih profesionalaca”, piše u izvještaju.

Izvještaj po pitanju Bosne i Hercegovine završava zaključkom da BH Novinari bilježe povećano rodno nasilje nad ženama u medijima sa 70 incidenata tokom pet godina, uključujući prijetnje smrću, verbalne i fizičke prijetnje te diskriminaciju na poslu.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!