Imaju li smisla nove stranke u sistemu bez sistema?

Vijesti 21. maj 202119:23 > 20:311 komentar

Je li vrijeme za promjene na političkoj sceni BiH, hoće li one uslijediti nakon najave o formiranju novih političkih subjekata, ukrupnjavanju pojedinih blokova i stvaranju novih parlamentarnih većina? Imaju li smisla nove stranke u sistemu bez sistema, kakav je, po riječima mnogih analitičara upravo bosanskohercegovački.

Fotelja – najdraži objekat za predstavnike vlasti kažu građani. Dodaju ko nije probao taj nije ni napravio stranku u BiH.

“Ne znam šta bi vam rekao odavno već politiku ne pratim, to je najbolje rješenje da se izolujem od svega”;

“Ovi sad što prave zajedničke stranke pa možda bude neke nade”;

“Toliko imamo ljudi jako pamentnih školovanih, ne vidim potrebe da trpimo, nismo glupi”, kazali su nam građani.

Promjene stranke

Primjera promjene stranačkih dresova je mnogo. Sve učestalija i pojava samostalnih zastupnika, koji se za takvo djelovanje odlučuju nakon razočarenja u stranački sistem.

“Siguran sam da ću kao slobodan parlamentarac, odgovoran isključivo javnosti i građanima, biti mnogo korisniji, nego još jedan od podizača ruku u ime političke stranke”, rekao je Adis Arapović.

Partikularizacija političke scene, bez novih političkih subjekata dovoljno jakih za promjene i bez ideološke pluralizacije. Tako trenutnu političku situaciju definiše Jasmin Hasanović sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu. Smatra politički kurs u BiH se pomjera udesno.

“Čak i one stranke nominalne ljevice, preuzimaju jedan konzervativan desni kurs, istovremeno lijeve pozicije se prazni dok dominirajuće imamo pozicije koje se kreću od centra ka desno.”

Primjer iz SDA

Najočiti primjeri posljednjih dana dolaze iz SDA. Poslije izlaska Efendića, izlazi i Mirza Čelik, a sve manje nade u promjene unutar ove stranke ima i Denis Zvizdić

“Čini mi se da je riječ o kozmetičkim, a ne suštinskim promjenama i zbog toga kažem da je ovaj tračak nade koji je postojao, jedno uvjerenje da će doći do ozbiljnih kvalitativnih, mediokratskih promjena na bazi kvaliteta, a ne na bazi poltronstva, da on polako gasne”, poručio je Denis Zvizdić.

Sa druge strane u RS, iako nikada zvanično potvrđeno, u političkim krugovima odavno se govori o konfrontaciji suprostavljenih blokova u SNSD-u , formiranju nadstranačkog opozicionog bloka, konsolidaciji i sukobima unutar SDS, posljednji primjer Gradski odbor SDS-a Banjaluka.

“Neću da vjerujem da je napad od strane gospodina Šešića dirigovan ili programinan, ali svakako je indikativno da se dešava u periodu kada se stranka veoma dobro konsoliduje i ima rast rejtinga”, saopšteno je.

“Nije ovo što se dešava u BiH da su stranke na određenom dijelu samo jake, to imate i u drugim državama, u Njemačkoj, u bivšoj Istočnoj Njemačkoj SPD jako slabo prolazi, a De Linke koja je također ljevičarska stranka dobro prolazi”, izjavio je Irfan Čengić iz SDP-a.

Najunosniji posao

Uz konstataciju da je politika najunosni posao iz Koalicije pod lupom podsjećaju da trenutno u BiH imamo 152 politička subjekta zbog čega je neminovno da dođe do podizanja izbornog cenzusa sa tri na pet posto.

“Možda na takav način trebalo da se grupišu političke stranke, da ih imamo manje i time bi se spriječile mnoge zloupotrebe”, mišljenja je Vehid Šehić iz Koalicije Pod lupom.

“Stvara se prostor manipulacije nemogućnosti formiranja vlasti, a istovremeno olakšava nekim dominirajućim političkim strankama da predstave to kao jedan vid političke pluralizacije, a iza toga stoji trgovina biračkim odborima i slično”, dodao je Jasmin Hasanović sa Odsjeka za politologiju FPN-a.

Politolog Hasanović još smatra da će spas bosanskohercegovačkog društva uslijediti nakon što određene građanske inicijative budu dovoljno sazrele za nastup na izborima. Sa druge strane lični za svakog bi mogao biti: “Uopšte nisam u toku, ni šta se dešava ni ovo-ono i tako sam i rahat.”

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

 

Komentari

Vaš komentar