Izbori raspisani, a novca za njihovo održavanje još nema

Vijesti 17. maj. 202208:51
Podijeli:
Izvor: N1

Održavanje općih izbora u BiH raspisano je za 2. oktobar. Međutim, Vijeće ministara BiH još uvijek nije usvojilo budžet za prošlu i ovu godinu. Hrvatske stranke odustale su od bojkota izbora.

Opći izbori u Bosni i Hercegovini biće održani 2. oktobra, saopštili su početkom maja iz Centralne izborne komisije BiH. Građani BiH biraće članove Predsjedništva BiH, zastupnike Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, zastupnike Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, poslanike Narodne skupštine Republike Srpske, predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske i skupštine kantona u Federaciji BiH.

Tokom svog ekspozea nakon raspisivanja izbora, predsjednik CIK-a BiH, Suad Arnautović rekao je da je Bosna i Hercegovina demokratska država koja funkcioniše u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora. On je podsjetio da je pravo izbora jasno regulisano i Međunarodnim paktom i građanskim i političkim pravima iz 1966. godine i Općim protokolom (1966. i 1989.) koji je sastavni dio Ustava BiH.

“Međutim, suprotno ovim normama, u BIH se još uvijek biračko pravo za Predsjedništvo BiH i Dom naroda PSBiH te predsjednika i potpredsjednike RS i FBiH temelji na etnicitetu i entitetu. To je segregacijski ekskluzivitet, neprihvatljivo je i diskriminatorno razdvajanje birača na osnovu ovih kriterija“, naglasio je Arnautović te dodao kako ovakav diskriminatorni politički sistem ni u čemu nije kompatibilan sa evropskom pravnom stečevinom.

Shodno odredbama Izbornog zakona, nadležne bh. vlasti trebaju osigurati sredstva za izbore u roku od 15 dana od dana donošenja odluke o raspisivanju izbora. Arnautović je rekao da je planirano da predstojeći opći izbori u BiH koštaju 11.728.000 konvertibilnih maraka (oko 6 miliona eura).

Novac za provođenje izbora trebao bi biti osiguran do 19. maja, međutim, ministarstvo finansija BiH, na čijem čelu je kadar HDZ-a Vjeokslav Bevanda još uvijek nije izradilo prijedlog budžeta.

I dok su ga brojni političari u BiH prozvali da blokira održavanje izbora, predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija u intervju za Glas Srpske, branio je ministra Bevandu, što bi se moglo objasnisti prijateljskim vezama između SNSD-a i HDZa. Tegeltija smatra da nije fer to što u CIK-u mahom kao krivca vide ministra finansija i trezora Vjekoslava Bevandu.

“Aludira se na to da je član HDZ-a BiH, partije koja je nezadovoljna Izbornim zakonom, odnosno nespremnošću SDA da promijeni određene elemente. Siguran sam da ministru Bevandi nije cilj blokada izbora, niti da bilo šta radi na tom planu”, rekao je Tegeltija.

I dok se čeka na usvajanje budžeta, u okviru kojeg će biti planirana sredstva za održavanje izbora, predsjednik CIK-a Suad Arnautović upozorio je domaće političare da će, ako se ne riješi pitanje finansiranja izbora do 19.maja, na potezu biti i pravosudne institucije.

“U Krivičnom zakonu BiH postoje izričite odredbe o tome što ako se na protupravni način onemogućava birače da ostvare svoje pravo. CIK BiH je dužan, ako smatra da je počinjeno krivično djelo, da to djelo prijavi nadležnom tužilaštvu”, rekao je Arnautović obraćajući se novinarima u Sarajevu.

HDZ i dalje o izmjenama Izbornog zakona

Odluka o održavanju općih izbora u BiH dodatno je usložila ionako komplikovanu političku scenu u ovoj državi. Tako je odmah predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH i HDZ-a Dragan Čović uputio pismo brojnim međunarodnim dužnosnicima u kojem izražava duboku zabrinutost zbog odluke CIK-a o raspisivanju Općih izbora bez nužne izmjene Izbornog zakona.

Kako je navedeno u pismu, Čović smatra kako ne postoje tehničke i pravne pretpostavke za održavanje i implementaciju izbornih rezultata.

“Taj potez smatramo protivnim ne samo vladavini prava, nego i izravnom prijetnjom miru i političkoj stabilnosti u BiH“, navodi Čović.

Čović već 15.godina, otkako je za člana Predsjedništva BiH 2006. godine prvi put izabran Željko Komšić, kojeg u HDZ-u ne smatraju legitimnim Hrvatom, traži garancije i izmjenu Izbornog zakona BiH u smislu da hrvatskog člana BiH biraju isključivo Hrvati iz BiH.

Posljednjih godina održano je na desetine sastanaka domaćih i međunarodnih zvaničnika s ciljem pronalaska rješenje oko izmjena Izbornog zakona, ali svi napori su doživjeli debakl. Nakon propalih pregovora izvan institucija, HDZ je pokušao podršku za svoj prijedlog izmjena Izbornog zakona dobiti od delegata Doma naroda državnog Parlamenta. Čović je u parlamentarnu proceduru uputio izmjene Izbornog zakona, po hitnoj proceduri, što znači da nije dozvoljena rasprava o prijedlogu, niti ulaganje amandmana.

U prijedlogu izmjena HDZ traži da se članovi Predsjedništva BiH iz FBiH biraju tako što bi se formirale dvije liste. Pobjednik iz reda bošnjačkog naroda bi bio kandidat koji bi osvojio najviše glasova iz reda bošnjačkog naroda, a pobjednik iz reda hrvatskog naroda bi bio onaj koji bi imao najviše glasova, uz uslov da taj kandidat ima najviše glasova u tri od pet kantona i to onih u kojima žive većinom Hrvati.

Kada je u pitanju izbor delegata u Dom naroda Parlamenta FbiH, Čović kaže kako bi se od 17 delegata iz hrvatskog naroda, 16 biralo iz šest kantona gdje većinom živi hrvatsko stanovništvo, dok bi zastupnici hrvatskog naroda u kantonalnim skupštinama iz Tuzlanskog, Sarajevskog, Unsko-sanskog i Bosansko-podrinjskog kantona zajedno birali jednog hrvatskog delegata za Dom naroda Parlamenta FBiH.

Delegati HDZ-a i SNSD-a glasali su za prijedlog, dok je Klub Bošnjaka u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH uložio veto, odnosno proglasili ga štetnim po vitalni nacionalni interes.

Prema mišljenju Kasima Trnke, profesora ustavnog prava pitanje takozvanog legitimnog predstavljanja potrebno je samo pri izboru delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH, jer je on i formiran da bi predstavljao tri konstitutivna naroda i delegate ne biraju građani direktno, već uglavnom predsjednici stranaka.

„Izbor članova Predsjedništva BiH je druga stvar, njih biraju građani direktno i prema izbornom sistemu demokratskih država, jednoj manjoj grupi nije moguće osigurati mjesto u Predsjedništvu, na koju Čović pretenduje. Jedino rješenje je da se članovi biraju posredno iz Parlamenta BiH“, objašnjava Trnka.

On smatra da se prijedlozima HDZ-a dodatno produbljava diskriminacija i to ne samo prema bošnjačkom i srpskom narodu, već i Hrvatima koji naprimjer žive u Sarajevu.

Politička analitičarka Ivana Marić smatra kako HDZ istinski ne želi promjene Izbornog zakona, već održavati postojeće stanje, gdje oni sa kolaicionim partnerima SDA i SNDS-om imaju poluge moći, a nikome ne odgovaraju za dvodecenijski nerad i loše ekonomsko stanje u državi.

„Oni nemaju rezultata rada, koje bi građanima predstavili, pa da traže još jedan mandat kako bi uradili još više, oni samo žele opstati, kako ne bi odgovarali za sve što su uradili u prošlosti“, navodi Marić.

Novac za provođenje izbora trebao bi biti osiguran do 19. maja

„Javno žigosanje osoba“

Istovremeno dok su trajala politička pregovaranja oko izmjena Izbornog zakona, šef kluba HDZ-a u Zastupničkom domu državnog Parlamenta Nikola Lovrinović uputio je u parlamentarnu proceduru prijedlog Zakona o upisu pripadnosti konstitutivnom narodu, nacionalnoj manjini i ostalima.

Zakon je upućen po hitnom postupku, što znači da nema javne rasprave te da se HDZ-u očito žuri da ovaj zakon progura. Prema prijedlogu, zakonom bi se svaki punoljetni građanin BiH, a za maloljetne osobe to bi radili roditelji, izjasnio u ovlaštenom matičnom uredu da li se izjašnjava kao pripadnik jednog od konstitutivnih naroda (Srbin, Hrvat ili Bošnjak) ili kao pripadnik neke nacionalne manjine ili pripada grupi Ostalih. Ti podaci bi se upisivali u matičnu knjigu rođenih ili na ličnu kartu.

Ovaj Zakon, kako je navedeno koristio bi se prilikom zapošljavanja, odnosno popunjavanja upražnjenih radnih mjesta u institucijama BiH ili kod sudjelovanja u izbornom procesu i drugim situacijama.

Za profesora Trnku, takav Zakon je zadiranje u privatnost pojedinca, jer, kako kaže, pripadnost religiji ili nacionalnoj grupi je isključivo stvar pojedinca.

„Zbog toga se ne može insistirati na javno izjašnjavanje, jer pravo je čovjeka da ukoliko želi promjeni i vjeru i naciju. To je žargonski rečeno svojevrsno javno žigosanje osobe, smatra Trnka.

Međutim, iako ne postoji takav Zakon, u većini bh.gradova već po rođenju, a na osnovu imena ili lične želje u matičnu knjigu upisuju kao Srbina, Bošnjaka, Hrvata ili ostalog. Na primjer, u Bihaću, Banjoj Luci ili Bijeljini, upisati nacionalnost Bosanac u matičnu knjigu rođenih nije moguće, dok u Sarajevu ta mogućnost postoji od 2015. godine.

Očito da HDZ nije mario za osobama koje se izjašnjavaju kao “građanin BiH”, dakle bez konstitutivne odrednice i bez pripadnosti nacionalnoj manjini. Kako će te osobe ostvariti svoja građanska prava. To je primjer Azre Zornić, koja je na sudu u Strazburu dobila spor protiv BiH zbog te vrste diskriminacije. Shodno ovakvom prijedlogu, Azra Zornić i slični ne mogu se prijaviti na konkurs u državnu instituciju ako se izjasne kao “građani ili građanke BiH”, osim ako se baš takvi ne traže, piše DW..

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Komentari

Vaš komentar