Jesmo li svjesni važnosti mentalnog zdravlja?

Vijesti 08. okt 202113:19 > 13:24
Podijeli:

Mentalno zdravlje - najčešće je spominjana tema tokom pandemije u BIH. O tome da li je corona virus bio okidač za traume, da li se dovoljno brine o mentalnom zdravlju djece, šta sistem čini ili ne čini, govorili su psihologinja Lejla Osmanagić, Esmin Brodlija iz Centra za mentalno zdravlje Kakanj, te Goran Čerkez iz Federalnog ministarstva zdravstva, koji naglašava: "još uvijek imamo ljude koji rukovode zdravstvenim sistemom na različitim nivoima, a ne shvataju da je mentalno zdravlje važno kao i fizičko."

“Pandemija nam je donijela to da smo svi više upoznati sa važnosti mentalnog zdravlja i njegovog unapređenja. To je jedan od pozitivnih efekata ove pandemije”, započinje priču o ovoj važnoj temi psihologinja Lejla Osmanagić. No, naglašava i to da i u ovom polju postoje ogromne nejednekosti, naročito između djece i odraslih.

“Upravo naši najmlađi kroz odgojno-obrazovne institucije nemaju adekvatnu podršku, škole su potkapacitirane, socijalni radnici i pedagozi nisu dovoljno zastupljeni. U ukupno 120 naših osnovnih i srednjih škola zaposleno je svega tridesetak psihologa i stručnih saradnika. Malo je onih koji mogu prepoznati kada djeca već ispoljavaju neke indikatore da je mentalno zdravlje narušeno i nemaju jednaka prava na tu pomoć”, dodajući kako BiH kaska u polju ravnopravnosti zbog ekonomskih momenata.

Goran Čerkez: BiH je zemlja nejednakosti

Da živimo u zemlji nejednakosti koje se uveliko odražavaju i na mentalno zdravlje, mišljenja je i Goran Čerkez, iz Federalnog ministarstva zdravstva. Na pitanje šta sistem može činiti po tom pitanju, navodi da postoje određeni pomaci, ali da se i oni već urušavaju.

“Samo u Federaciji BiH postoje već 44 centra za mentalno zdravlje u kojima rade jako dobro obrazovani ljudi i koji dosta dobro sarađuju i sa obrazovnim sistemom. Međutim, i ti centri se često urušavaju. Mi smo specijalisti da narušavamo neke stvari. Nažalost, mi imamo još uvijek ljude koji rukovode zdravstvenim sistemom na različitim nivoima – a koji nemaju osnovna znanja, oni još uvijek ne shvataju da je mentalno zdravlje jednako važno kao i fizičko zdravlje”, objašnjava Čerkez.

Sama definicija zdravlja upućuje na to da je ono potpuno fižičko, mentalno i socijalno blagostanje, nastavlja naš sagovornik.

“Mentalno zdravlje ne smije ostati samo problem zdravstvenog sistema, ono mora biti prioritet u svim politikama koje vodimo – čak i politikama saobraćaja i izgradnje. Zamislite kako je nekome ko živi u naseljima u kojima ne vidi svjetlo dana jer je tu deset kuće koje su izgrađene jedna uz drugu. Potom buka koja utiče na mentalno zdravlje, škole bez psihologa, u traumama koje živimo, u onim postratnim, pa poplave, današnja kriza, zagušenost politikama koje slušamo svakodnevno – sve to šteti našem zdravlju. A onda mi smo ti koji iz naših sektora, umjesto da shvatimo važnost mentalnog zdravlja – mi ga urušavamo. Primjerice, socijalni radnici, ljudi iz centara za mentalno zdravlje i psiholozi su se slali na trijažne centre. Mogu shvatiti da nama fali kadra, ali da se to ne može organizovati bolje – to je stvarno neshvatljivo”, zaključuje Čerkez.

Brodlija: Covid kao okidač za traume

To kako stvari stoje na terenu, približio nam je Esmin Brodlija iz Centra za mentalno zdravlje Kakanj. Ljudi su prije pandemije bili poprilično usmjereni ka egzistencijalnim pitanjima, navodi.

“No, kako prolazi pandemija, ljudi se počinju više javljati našem centru, prije svega zbog anksioznosti koja se javlja zbog izloženosti stresu, zabrinutosti, preplavljenosti tjeskobom. Sada nam se još javljaju i klijenti koji osjećaju neke od simpotma depresije jer ovo predugo traje. Covid je bio okidač kod osoba koje su imale određene ratne traume za jer ih je vratio na vrijeme koje su pokušali ostaviti iza sebe ali nisu završili s tim”, naveo je Brodlija.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Komentari

Vaš komentar