Jewish News objavio apel muslimanima i Jevrejima u očuvanju BiH

Vijesti 09. nov 202121:00
Podijeli:
Tabuti u hali u Potočarima
Izvor: Tabuti u hali u Potočarima (Anadolija)

Zapadni muslimani i Jevreji moraju da obrate pažnju na ono što se trenutno dešava u Bosni i Hercegovini jer bi raspad države bio koban ne samo za Bosnu i Hercegovinu i Balkan, “već i za evropske manjine, transatlantsku sigurnost i globalnu snagu Zapada,” piše za Jewish News predsjednik Concordia Foruma koji okuplja islamske vođe iz cijelog Zapada, Muddassar Ahmed.

“Ne bi trebalo biti iznenađujuće da je evropski musliman kao što sam ja duboko uznemiren najnovijim dešavanjima u tajanstvenoj bosanskoj politici. Međutim, moglo bi biti iznenađujuće da sam prvi put odlučio pisati o eskalirajućim rizicima raspada te zemlje u jevrejskim novinama. Ali to je zato što sam, nakon što sam proživio i prošao jednu krizu za drugom, uvidio da su naše dvije zajednice duboko i neraskidivo povezane,” piše Ahmed.

U tvom tekstu, on navodi da porast islamofobije često dolazi pod ruku sa porastom antisemitizma, te da je isti slučaj i obrnuto.

Zapadni muslimani i Jevreji moraju “zbog sebe i jedni zbog drugih” obratiti veću pažnju na opasan razvoj događaja u Bosni, piše on.

“Ta mala balkanska zemlja, koju na okupu drži potpuno neadekvatan ustav i sve manja međunarodna posvećenost očuvanju mira, možda je na ivici da padne u sukob. To bi bilo strašno ne samo za muslimanski pluralitet u Bosni, za BiH i Balkan, već i za evropske manjine, transatlantsku sigurnost i globalnu snagu Zapada.”

Muddassar Ahmed zatim objašnjava kako je BiH došla u situaciju u kojoj je danas, navodeći da je “Zapad nametnuo mirovni sporazum svim stranama.”

“Iako je ovaj mirovni sporazum imao koristi za zaustavljanje sukoba, on je u suštini i zamrznuo rat, potvrđujući srpske dobitke ostvarene grubim kršenjem ljudskih prava, i ostavljajući Bosnu efektivno podijeljenom na dva dijela.”

U tekstu on naziva tročlano Predsjedništvo BiH “teretom” te navodi da to rješenje “ne samo da je nagradilo predratno sektaštvo i netrpeljivost, već je efektivno ugradilo etničku polarizaciju u samu strukturu države”.

“Od tada su političari apelirali ne na zajedničku budućnost, već na suprotstavljene narative,” piše Ahmed, te navodi kao primjer – “svaki dobitak za Bošnjake protumačen je kao gubitak za Srbe.”

Ocjenjuje da je “čudo” što je BiH nastavila postojati svo ovo vrijeme, ali da postoji razlog za to.

“Uz duboko ulaganje Amerike u osiguranje regiona i dugoročno obećanje članstva u Evropskoj uniji – za Bosnu i za Srbiju – sukob je ostao hladan, više retorički nego stvaran,” navodi Ahmed.

“Međutim, posljednjih godina došlo je do opadanja američkog utjecaja, transatlantskih veza, a obećanja o članstvu u Evropskoj uniji postala su zabrinjavajuće udaljena, ako ne i potpuno nedostupna. Posljedice su bile strašne,” upozorava on, uz ocjenu da je to bilo i predvidljivo.

U tekstu Muddassar Ahmed navodi da član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Milorad Dodik, teži ka podjeli zemlje i da je njegova najnoviji plan za to stvaranje posebne vojske za bh. entitet Republika Srpska.

“Pozivajući se na podršku Beograda i, što je još važnije, Moskve, dobio je podršku u svojoj kampanji za slabljenje američkog i evropskog uticaja nad sukobom. Više nego ikad u proteklih dvadeset i pet godina, sigurnost Bosne je ugrožena.”

“A s njom i ideja pluralističke, sekularne, demokratske Evrope, u kojoj muslimani, katolici i pravoslavni kršćani mogu živjeti jedni pored drugih. Na njenom mestu? Kruti, polarizovani, neliberalni populizam, koji je, kao što svi znamo, samo privremeni put ka potpunom fašizmu,” upozorava on.

Navodi da je genocid nad bosanskim muslimanima prvi na evropskom kontinentu od Holokausta, počinjen sa ciljem da se stvori “veća srpska domovina – etnički, vjerski i politički čista, oslobođena od kontaminacije razlika, različitosti i pluralizma.

Ahmed piše da je, kao i mnogi Evropljani i muslimani, bio užasnot ratnim događanjima u BiH.

Zatim postavlja nekoliko pitanja:

“S obzirom na to koliko su demokratija, liberalizam i pluralizam danas nesigurniji, kolika je vjerovatnoća da će se međunarodna zajednica okupiti i djelovati u najgorem scenariju?”

“Ako se Bosna raspadne, to bi bila ogromna stvar — ali kako možemo znati da bi se fragmentacija zaustavila u Bosni, ili prestala na nekoj zamišljenoj granici pogodnoj za sugrađane Evropljane koji zamišljaju da mogu zadržati haos?”

On navodi da, “poslednji put kada su radikalni Srbi propovedali i praktikovali etnocid, sukob je zahvatio i Hrvatsku i Kosovo” te da bi se to moglo ponoviti i čak prerasti u nešto više.

“Ideja Evrope, ideja transatlantske saradnje, ideja Zapada i ideja liberalnog svjetskog poretka – sve bi bile teško oslabljene. Ako ne možemo garantovati pluralizam, vjersku slobodu i sigurnost u samoj Evropi, čemu onda služe naše multilateralne institucije? A bez njih, šta bi se desilo sa Evropljanima koji se mole malo drugačije, koji se malo drugačije oblače, koji žive malo drugačije?” piše on.

“Moralno smo primorani da djelujemo. Za Bosance. Za nas same. Za sve koji za svoja sveta prava, slobode i dostojanstvo – zapravo, svoje živote – ovise o demokratiji.”

“I zato, apelujem na svoje prijatelje i komšije Jevreje, tražeći da se više uključite u ono što se dešava na Balkanu, da gradite mostove sa institucijama i organizacijama istomišljenika, i pridružite se partnerima i kolegama u zalaganju za očuvanje posvećenosti svijeta Bosni,” piše Ahmed.

“Zajedno možemo učiniti Bosnu prioritetom. Možemo njegovati odnose koji počinju vanjskom politikom i, možemo se nadati, postaju još dublji. Možemo revitalizirati Zapad. Nismo pasivne žrtve istorije koje čekaju da se događaji razviju. Mi smo aktivni akteri, živi temelj demokratije i liberalizma. Stojimo zajedno i mijenjamo smjer globalnih događanja.”

“Mi se, međutim, izdvajamo i ne osuđujemo na propast samo Bosnu i Balkan. Ugrožavamo sami sebe,” piše on.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Komentari

Vaš komentar