Kako je Pelješki most postao vitalni nacionalni interes za Milorada Dodika

Vijesti 26. jul 202209:094 komentara
Izvor: N1

Sve je spremno za puštanje u promet Pelješkog mosta koji se danas svečano otvara. Vlasti BiH, proteklih godina, uputili su brojna upozorenja da gradnja mosta ne smije početi prije nego što se riješi pitanje izlaza BiH na otvoreno more, na koji, prema mišljenju bh. stručnjaka, BiH ima neotuđivo pravo. Donosimo vam hronologiju i kratak sažetak od početka projekta do same izgradnje.

Tvrdilo se kako Hrvatska njegovom gradnjom Bosni i Hercegovini zatvara prolaz prema otvorenom moru i da prvo treba utvrditi granicu između dviju država. Istodobno je od Hrvatske konstantno traženo podizanje visine mosta.

Tako se s prvotnih 30 došlo na 55 metara. Godine 2007, kada je odabran izvođač za gradnju mosta, Predsjedništvo BiH usvaja zaključak kojim i službeno od Hrvatske traži da zaustavi gradnju Pelješkog mosta dok se ne riješi otvoreno pitanje vezano uz identifikaciju morske granične crte i pristupa BiH otvorenom moru. Hrvatska Vlada zahtjev odbija.

Bošnjačke stranke pokrenule su inicijativu u Parlamentu BiH o zaustavljanju radova na Pelješkom mostu dok se ne riješi pitanje morske granice kod Neuma. Za tu inicijativu važan je bio ishod glasanja u Domu naroda, u kojem bošnjačke stranke nemaju većinu, a hrvatski zastupnici uz pomoć Stranke nezavisnih demokrata Milorada Dodika, tadašnjeg predsjednika bh. entiteta Republike Srpske, mogu srušiti inicijativu i podržati gradnju mosta.

Stoga je službeni Zagreb, upravo Milorada Dodika vidio kao glavnog saveznika u onemogućavanju tužbe te je počela operacija “Most za most”. Miloradu Dodiku Pelješki most politički i geostrateški ne znači ništa, ali mu je važan novi most Gradiška preko rijeke Save, najkraći i najbrži izlaz Republike Srpske u Europsku uniju. Za Hrvatsku, pak, taj most nije od vitalnog značaja.

U tom kolopletu interesa Milorad Dodik i Hrvatska našli su se na istoj strani. Službeni Zagreb odlučio je Dodiku ponuditi brzu gradnju mosta Gradiška za podršku u gradnji Pelješkog mosta i blokiranju prijedloga o podizanju tužbe protiv Hrvatske u Predsjedništvu BiH. Dogovor je brzo sklopljen. Dodik je od hrvatskog ministra mora, prometa i infrastrukture dobio jamstvo da će Zagreb financirati gradnju pola mosta Gradiška i da će u najkraćem roku biti raspisan natječaj za izvođače radova, a Dodik je obećao podršku svoje stranke gradnji Pelješkog mosta u Parlamentu BiH i blokadu prijedloga tužbe u Predsjedništvu BiH.

Nakon što je u Domu naroda propala inicijativa za zaustavljanje radova na Pelješcu, članovi Predsjedništva BiH trebali su donijeti zaključak o podnošenju tužbe. U novembru 2018. godine formira se novo Predsjedništvo BiH u koje ulaze Željko Komšić, Šefik Džaferović i Milorad Dodik.

Pet mjeseci poslije, 16. marta 2019., u Sarajevu se održava sjednica Predsjedništva, a jedna od tačaka dnevnog reda je prijedlog zaključka kojim se Hrvatska poziva da zaustavi gradnju Pelješkog mosta te da se razgovorom riješe sva otvorena pitanja. U suprotnome, BiH će pokrenuti postupak mirenja, a bude li to potrebno, pokrenut će postupak pred Međunarodnim sudom za pravo mora. Zaključak mora biti jednoglasno usvojen.

Za njega su glasali članovi Predsjedništva Željko Komšić i Šefik Džaferović, a Milorad Dodik bio je protiv te se pozvao na pitanje vitalnog nacionalnog interesa.

Istog tog dana kada je Dodik u Sarajevu branio Pelješki most kao vitalni interes srpskog naroda, u Zagrebu je svečano potpisan ugovor s izvođačima radova za gradnju mosta Gradiška.

Dodik je od Narodne skupštine Republike Srpske zatražio da dvotrećinskom većinom podrži njegov stav čime odluka Predsjedništva automatski postaje nevažeća. Skupština je to podržala i time je spriječena posljednja mogućnost Bosne i Hercegovine da pravnim putem zaustavi gradnju Pelješkog mosta.

Inače, most, čija je cjelokupna čelično-betonska konstrukcija ispod i iznad vode zajedno teška kao 30 Eiffelovih tornjeva, najveći je hrvatski infrastrukturni projekt financiran iz EU-ovih fondova s bespovratnih 357 milijuna eura (85 posto troškova), a na njemu je tijekom deset godina radilo nekoliko vlada.

Most je integralne hibridne konstrukcije s 13 raspona, od kojih je pet glavnih (centralnih) raspona duljine 285 metara, šest centralno postavljenih armiranobetonskih pilona visine 33 metra, te dvije trake zajedno sa zaustavnom trakom koja će služiti za održavanja mosta.

Prelazi preko morskog tjesnaca širine 2140 metara, dug je 2404 metra, s plovidbenim profilom ispod mosta 200 puta 55 metara, a glavni i odgovorni projektant mu je Marjan Pipenbaher.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Komentari

Vaš komentar