Hakerski napadi sve su veći problem, a nisu pošteđeni ni novinari. Najčešći su kada se mediji bave vijestima i aferama koje podižu prašinu u javnosti. Nadležni su dužni zaštititi ih i detaljno istražiti. No, to, uglavnom, izostaje.

Bez obzira na to što u ovoj godini još nisu zvanično evidentirani hakerski napadi na bh. medije, to ne umanjuje značaj ovog problema. Struka upozorava da su učestali, a tokom prošle godine Udruženju BH novinari prijavljeno ih je šest.

“I mi na Capitalu smo imali nekoliko takvih napada, gdje nam je bilo potrebno nekoliko dana da osposobimo i podignemo svoj sajt, da bude dostupan posjetiocima”, pojasnio je Siniša Vukelić, glavni i odgovorni urednik Capitala.

Posljedice hakerskog upada su velike, od finansijske štete do narušenog kredibiliteta medija i integriteta novinara. A ne treba zaboraviti da su mediji, generalno, najugroženija kategorija javnih radnika, kojima se, u prosjeku, sedmično, uputi više od jedne prijetnje, bilo putem interneta, telefonom, ili lično. Posebno zabrinjava to što najveći pritisak na medijske radnike vrše zvaničnici, a reakcija nadležnih, uglavnom, izostaje.

“Oni su, nažalost, prvi i oni koji u obračunu sa novinarima prvi posežu za tužbama. Tako da oko 300 tužbi koje se trenutno vode protiv redakcija i novinara, oko 90% su, zapravo, političari”, istaknuo je Marko Divković iz Udruženja BH Novinari.

Više u priči Tatjane Drljić.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad