Koga treba da je sramota, ko bi trebao doktoru, a ko kome podilazi?

Vijesti 13. jul. 202119:08 > 19:242 komentara
Podijeli:

Koga treba da bude sramota, ko bi trebao da ide doktoru, te ko ko kome podilazi, pitanja su koja su na današnjoj sjednici interresorne radne grupe nadglasala, ona suštinska - kako skratiti izborni proces u BiH. I ovaj put članovi ovoog radnog tijela sukobili su se oko učešća CIK-a u njihovom radu, čemu se protive iz HDZ-a i SNSD-a. No u sukob predstavnici ove dvije stranke nisu uključeni, već članovi iz SDA i Naše stranke.

“Sramota”

“Ti si sramota za Bosnu i Hercegovinu”, poručio je Mahmutović Arnautu. “Je li vas sramota sjediti sa nekim ko iznosi ovakve stvari?”, upitao je Arnaut, na što mu je Mahmutović ponovio: “Ti si sramota.”

Ova rasprava među članovima interresorne radne grupe uslijedila je nakon što je Mahmutović Aranutu poručio da treba kod doktora, te da podmeće klipove u rad ove grupe, insistiranjem da se CIK pita za mišljenje o skraćenju rokova tokom izbornog procesa.

“Što se mene tiče odbijam da vodim intelektualni rat sa nenaoružanim osobama. Što se tiče drugih stvari. Apsolutno je svima jasno, ko god je učestvovao u izbornom procesu da to traje predugo. Početkom maja se raspisuju izbori, početkom novembra se glasa”, riječi su Damira Arnauta iz Naše stranke.

Iz sjednice u sjednicu CIK je jedan od ključnih kamena spoticanja u radu Interresorne radne grupe. Na Parlamentu BIH, pri formiranju ove radne grupe, članovi HDZ i SNSD su bili protiv uključivanja CIK-a u rad, a sve zbog neslaganja sa izborom članova CIK-a.

“Naravno da imamo mogućnost da da pozovemo svakoga ko je nabrojan u našem Poslovniku. Mi jednostavno držimo, cijenimo, mislimo da SIP nije izabran u skladu sa zakonom i to je naš stav”, rekao je Bariša Čolak iz HDZ BiH.

Čolo: CIK treba da je tu

“Bilo bi bolje da su oni tu, oni provode izbore, znaju presude sudova po konkretnim prigovorima. Znaju preporuke međunarnodih institucija, i oni su to ugradili u svoj prijedlog”, mišljenje je Alme Čolo (SDA), predsjedavajuće interresorne radne grupe za izmjene Izbornog zakona.

“Želim da demantujem gospođu Čolo, mi danas nemamo niti jedan zvaničan prijedlog o kome raspravljamo CIK-a, imamo prijedlog gospodina Mahmutovića koji je preuzeo, i tokom diskusije od svojih prijedloga sam odustao”, rekla je Snježana Novaković Bursać iz SNSD-a.

A kako skratiti izborne rokove. Snježana Bursać Novaković predlaže da se ukine glasanje poštom, te da se građanima BiH koji žive u inostranstvu omogući glasanje u mjestu prebivališta, ili u nadležnom DKP-u.

Magazinović: Dva pristupa

“Veliki dio moje porodice živi u Republici Srbiji, oni povremeno dođu u Banjaluku. Oni u ovom trenutku, kao i članovi vaših porodica imaju pravo da glasaju i utiču konkretno na izborni rezultat i implementacijju izbora u mjestima gdje ne plaćaju porez, gdje ih se ne tiče nikakav efekat tih izbora”, dodala je Bursać.

“Tu postoje dva pristupa jedan je kada govorimo o ljudima koji su nasilno protjerani, koji su žrtve rata. Međutim druga grupa ljudi oni koji su dobrovoljno otišli iz BiH, opredjelili su se da trajno, svojom voljom žive negdje drugo, ima li smisla da oni odlučuju o izborima u mojoj opštini?”, pitao je član SDP-a Saša Magazinović.

“U svakom slučaju mislim da treba ići na skraćenje rokova. Što je optimalno i moguće, vidjećemo. Mislim da su ovi rokovi koji su sada postavljeni su predugi”, dodao je Čolak.

Nema konsenzusa oko CIK-a, izbornih rokova, a priča o suštnskim izmjenama Izbornog zakona oscilira, od sukoba među političkim liderima, do optimizma da će do izmjena ipak doći.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Komentari

Vaš komentar