S pojavom pandemije korone, a onda i rata u Ukrajini, migrantska kriza u BiH otišla je u drugi plan. No, česta hapšenja zbog krijumčarenja ilegalnih migranata pokazuju suprotno. Ovaj nelegalni posao postaje jedan od najunosnijih. Upućeni procjenjuju da je u našoj državi "težak" između sedam i devet miliona eura.

U BiH trenutno boravi oko 2.500 migranata u prihvatnim centrima

Pune ruke posla za državnu Graničnu policiju, koja je od početka ove godine evidentirala 24 kaznena djela krijumčarenja. 40 osoba je osumnjičeno, dok ih je 15 lišeno slobode. Oni koji se bave ovim nelegalnim poslom postaju sve maštovitiji, pa migrante prevoze u rezervoarima motornih vozila, među namještajem, ali i paletama u teretnim vozilima.

“Prošle godine i u prvih šest mjeseci ove otkriveno je više od 100 migranata koji su nezakonito pokušali da pređu državnu granicu. Najveći broj otkrivenih kaznenih djela krijumčarenja ljudi je u teretnim motornim vozilima a, na području Gradiške, Broda i Orašja. Većinom su to bili državljani Bangladeša, Turske, Indije, Avganistana i drugo”, navela je Franka Vican, portparol granične policije BiH.

Kontrole su pojačane, pa je i priliv migranata smanjen u proteklih godinu dana. Oko 30-ak na dnevnom, odnosno oko 900 lica na mjesečnom nivou, kažu iz Službe za poslove sa strancima. No, problem sa krijumčarenjem BiH složen je posao koji se mora rješavati u saradnji sa drugim zemljama.

“Krijumčarenje počinje još od Turske kada krenu ovom rutom ka EU. Mi sa SIPA-om i svim ostalim policijskim agencijama u BiH imamo odličnu saradnju, i u četiri godine radili smo preko 30 akcija. Međutim, to je izuzetno složen posao. Vi to morate da radite sa ostalim tužilaštvima u okruženju”, naveo je Slobodan Ujić, direktor Službe za poslove za strancima.

Smanjen priliv, međutim, nije spriječio krijumčare da razvijaju svoj, ispostaviće se, veoma unosan biznis. Jer, četiri hiljade eura je cijena ilegalnog prevoza na odredište, po osobi na Balkanu, kažu upućeni. Dok je ovaj posao u BiH “težak” između sedam i devet miliona evra, zabrinjava to što Sud BiH, ali i oni u regionu, rijetko pronađu organizatore i procesuiraju ovo kazneno djelo.

“Što se tiče Srbije, tu je biznis malo razvijeniji, pošto postoji rumunska i mađarska granica, dok u BiH to malo teže ide jer postoji samo hrvatska granica koja je dobro obezbijeđena. Negdje, između osam i 10 miliona evra se kreće cifra koju zarađuju grupe koje se bave krijumčarenjem ljudi, migranata u Srbiji, a kod nas je to nešto malo manje, između sedam i devet miliona”, rekao je Nedžad Ahatović, stručnjak za bezbjednost.

Prema službenim podacima, u BiH trenutno boravi oko 2.500 migranata u prihvatnim centrima, od toga oko 390 u kampu Ušivak.

Prisila i prevara

Iako sve više korisnika dolazi iz afričkih zemalja, i dalje prednjače oni sa azijskog kontitenta.

“Uglavnom dolaze iz Avganistana, zatim Iran, Pakistan… Iz ostalih zemalja, mnogo manje. Iz afričkih zemalja su korisnici iz Burundija”, rekao je Mito Cilikovski, kamp menadžer IOM-a.

Ahmed Ali iz Pakistana u BiH boravi već pet godina, a cilj mu je:

“Da moja porodica dođe ovdje i da odemo u Portugal”.

S druge strane, svjestan da je teško krenuti dalje, Danijel iz Irana, kaže da će ostati ovdje.

“Jer nemam izbora. Ali, srećan sam ovdje. Jer, ako odete u Hrvatsku policija vas uhvati, tuku vas i deportuju”, rekao je Danijel.

Rijeka Drina je i dalje prelomna tačka gdje policija svake godine uhapsi na desetine krijumčara. Zabrinjavajući su i rezultati istraživanja OEBS-a u BiH, koji pokazuju da se ova nelegalna aktivnost sve češće povezuje sa terorizmom, gdje terorističke grupe prisilom i prevarom regrutuju pojedince.