Macronova “utješna Unija” neprihvatljiva: Balkan teži punopravnom članstvu

Vijesti 13. maj 202220:03 1 komentar

U regiji se danima komentariše izjava francuskog predsjednika Emmanuela Macrona u kojoj poziva na osnivanje političkog saveza za one zemlje koje nisu članice EU, a žele to biti. Mnogima je ideja "utješne Unije" neprihvatljiva, jer Zapadni Balkan teži punopravnom članstvu. Posebno razočarani izjavom Macrona su u Ukrajini. U Bosni i Hercegovini se na Macronove nove izjave zvaničnici ne osvrću. Nije davno rekao da smo tempirana bomba.

Emmanuel Macron ponovo je aktuelizirao prijedlog o novoj političkoj zajednici na evropskom tlu, koju bi činile zemlje Zapadnog Balkana, na jednoj, te Ukrajina, Gruzija, Moldavija na drugoj strani. Neka vrsta privilegovanog partnerstva, dok bi centralni dio zajednice bila Evropska unija. Macron ne podržava ubrzane kandidatske statuse, snižavanje kriterija za ulazak u EU. Čak ni Ukrajini.

“Mi znamo svi da postupak pristupanja zahtjeva nekoliko godina u stvarnosti nekoliko decenija i to je istina, osim ako ne odlučimo da kriterije za ulazak sasvim ne izmijenimo i smanjimo”, kazao je Emmanuel Macron, francuski predsjednik.

Macronovom prijedlogu usprotivila se, među ostalima Njemačka. Specijalni izaslanik za Zapadni Balkan, Manuel Saracin je poručio da ne može biti drugorazrednih i da građani Zapadnog Balkana moraju biti u statusu ravnopravni. Očekivano, usprotivila se i Ukrajina. Utješna nagrada u vidu partnerstva s Unijom, nije dovoljna.

“Mogu vam odmah reći da nikakve alternative eurointegracijama u Ukrajini neće biti prihvaćene, čvrsto vjerujemo da bi bilo u najboljem interesu Evrope da se Ukrajini dodijeli status kandidata na samitu Evropskog vijeća krajem juna”, naveo je Dmytro Kuleba, ministar vanjskih poslova Ukrajine.

Utješna nagrada, čekaonica, drugorazredna EU – kritike se nižu. Rijetki su zadovoljnim Macronovim viđenjem statusa zemalja koje nisu ispunile uslove za kandidatske statuse i pristupanje Uniji.

“Ovo može biti signal Rusiji da nema ništa od ulaska Ukrajine u EU, da mogu da uspostave granice fronta u Ukrajini. Suština izjave je da je pokušao svima dati ono što žele da čuju, idu i parlamentarni izbori u Francuskoj. Mi ne možemo baš biti sretni porukom. I dalje ćemo biti u čekaonici”, smatra politikolog Mladen Mrdalj.

“Macron je ovdje jasnu poruku poslao da zemlje Zapadnog Balkana, te Ukrajina, Moldavija, Gruzija, nisu zemlje koje su spremne za članstvo. On nije rekao da ovaj region nema perspektivu, upravo suprotno, ali da zemlje postaju članice onda kada su spremne”, mišljenja je Naim Leo Beširi iz Instituta za evropske poslove (Beograd).

Ako se u obzir uzme dinamika kojom pojedine zemlje čakaju kandidatski status, Sjeverna Makedonija, naprimjer, 17 godina, onda je teško očekivati, uz sve okolnosti, bolji scenarij za bilo koju zemlju Zapadnog Balkana, ili ipak Ukrajinu, Gruziju, Moldaviju – poruka je iz Zagreba.

“U ovom trenutku realno proces proširenja ne postoji, ali ne znači da ne postoji neki cilj i proces, ali zbog drugih tema koje su na listi prioriteta, da su ove stvari, ideja da bi za nekoliko godina jedna od ovih zemalja Zapadnog Balkana ili dvije ili više njih mogle postati članice, mislim da u ovom trenutku je nemoguća misija”, istakla je Senada Šelo Šabić, Institut za međunarodne odnose (Zagreb).

Bar deklarativno, BiH teži kako kandidatskom statusu, tako i punopravnom članstvu u Uniji. Ovdje se pozdravljaju poruke i prijedlozi evropskih zvaničnika o ubrzanim procesima proširenja, Macronovi prijedlozi daleko su od toga. Francuska se svojevremeno usprotivila i početku pregovora Sjeverne Makedonije i Albanije s EU.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare