Maillard za N1: Ne bih se brinuo oko non-papera, to je odraz stava neke zemlje

Vijesti 22. apr. 202117:15 > 17:161 komentar
Podijeli:
sebastien maillard
Izvor: N1

Evropa je klub za koji se morate pripremiti i bez obzira šta se dešava u Evropi morate biti spremni na ispunjavanje obaveza. Unija se ne proširuje na Balkan nego zaokružuje svoje jedinstvo, poruke su Sebastiena Maillarda direktora institua Jacques Delors iz Pariza.

N1: Bili ste novinar, pratili ste prethodnu kampanju kada je predsjednik Macron izabran u Jelisejsku palatu. Također, pratite Brisel i Evropu, poznajete situaciju u Evropi. Ali, danas ta situacija nije dobra. Francuska traži novog predsjednika, Njemačka novog kancelara. Evropa traži liderstvo u vrijeme pandemije. A situacija sa pandemijom i vakcinacijom baš i nije dobra. U Vašoj zemlji Francuskoj situacija sa pandemijom je poprilično teška. Kako gledate na situaciju danas u Evropi?

Maillard: Rekao bih da situacija nije dobra jer nam slijede izbori, a izbori su dio demokratskog života i dešavaju se svakih 4-5 godina, u zavisnosti od zemlje. Izbori predstoje u Njemačkoj. Ipak, neću reći da li je ili nije dobro.

Hoće li Macron osvojiti drugi mandat?

Izbori se moraju desiti. Macron je tu već 16 godina. Niko nije vječan. Smatram da je dobar znak demokratskog zdravlja to što se izbori održavaju, usprkos pandemiji. Dakle, mislim da je dobro što imamo izbore u našoj zemlji, usprkos ovoj pandemiji. Međutim, upravu ste kada kažete da smo u vremenu velike neisigurnosti u EU jer se Merkel era okončava.

Također, činjenica da za nekih godinu i po imamo izbore za novog francuskog predsjednika i barem je danas nemoguće znati ko će pobijediti, te hoće li Macron uspjeti da osvoji drugi mandat. Dva glavna igrača u EU, Francuska i Njemačka, ulaze u rekao bih veliki trenutak političke turbulencije. Mislim da je fer reći kako će se vakcinacija nastaviti usprkos ovome.

A istina je da se, nakon teškog početka ove godine, vakcinacija ubrzava, uključujući i Francusku. Cilj je da se na evropskom nivou 70% odraslih vakciniše do kraja ljeta. Bilo je nekih neočekivanih odgoda, jer se neke kompanije nisu pridržavale svojih obaveza. Ipak, drugi poput Pfizera, suprotno tome, dostavljaju više od planiranog.

Ali, iz isključivo evropskog stajališta, ja ovo ipak vidim kao uspjeh, ako to tako mogu reći, u smislu da smo među 27 članica uspjeli dostaviti vakcine prema broju stanovnika svake. To je znak fernosti i solidarnosti, jer možete li zamisliti da je svaka država sama pokušala nabaviti vakcine, sebično, po boljoj cijeni, državama bi bilo veoma teško da ih nabave.

N1: Zemlje to ipak rade. Hrvatska razgovara sa Rusima, Mađarska sama kupuje, Austrija i Danska razgovaraju sa Izraelom, Slovačka je izgubila premijera zato što je sama pokušala nabaviti vakcine. Tako da izgleda kao da države nisu zadovoljne s onim što Brisel i tim gospođe Von der Leyen rade glede nabavke vakcina.

Maillard: 27 članica su dale mandat Komisiji u junu prošle godine. Pitali su komisiju, mada ovo nije uobičajen posao za Komisiju i nije čak ni dio njihovih kompetencija, ali je 27 članica je to od njih tražilo.

O nabavci vakcina za EU

Dio smo tima koji je potpisao ugovore, stoga smo upotpunosti odgovorni za ono što se dešava. Nije zato što se među 27 članica složite oko zajedničke nabavke, da sama članica ne može dodati to da samostalno nabavi vakcine, ali to je njihova odgovornost, kada Mađarska želi koristiti Sputnik V vakicinu ili neke druge države kinesku. To je njihova odgovornost i oni time ne kradu od drugih, već samo dodaju na ono što je već dogovoreno među članica.

Ono što ovdje smatram pozitivnim jeste to da bi posebno malim državama bilo skoro pa nemoguće da same nabave vakcine na početku da nije bilo jednakog raspodjela vakcina. Također nam je sigurnost dalo to što je EMA dala odobrenje za ove vakcine. Ipak, to je i dalje logistički izazov. I ne samo da imamo taj izazov distribucije među članicama, već sada, u solidarnosti s ostatkom svijeta, smo već spremni za drugu fazu jer znamo da ćemo nove doze vakcinacije morati dati sljedeće godine.

N1: Ipak, na neke od članica EU iz ove šire regije, kao što su Hrvatska i Slovenija, se gleda kao nekoga ko pokušava da će upropastiti ili uništiti regiju jer vidimo non-paper kojeg su poslali hrvatski šef diplomatije zajedno sa još nekima Vijeću za vanjske poslove u Briselu, a koji će narednog mjeseca o tome raspravljati; a također imamo i tzv. Non-paper iz Slovenije koji govori o razmjenama teritorija između Kosova i Srbije, rekompoziciju BiH i sve druge stvari. Također, Hrvatska usko sarađuje sa Hrvatima u BiH na izmjenama izbornog zakona. A Hrvatska prijeti i Srbiji da će je blokirati. Kako takva situacija, gdje imate članice koje rade na tim gorućim temama, može uticati na odnose Balkana i EU?

Proširenje na Balkan – interes EU

Maillard: Ne bih obraćao toliko pažnje na te non-papere jer su to samo non-paperi. Oni su samo odraz stava neke zemlje. Pregovori se kao što znate odvijaju na mnogo većem nivou. A naravno, zemlje koje ste pomenuli su vjerovatno više zainteresovane oko onoga što se dešava jer sa njima imate granicu, što recimo nije slučaj sa zemljama kao što su Portugal ili Irska.

Ali, to je odluka koju mora donijeti svih 27 članica koje su sada u EU. A Komisija je tu kako bi potpomogla konsenzus među njima. Tako da se ne bih brinuo previše oko jednog non-papera, koji bi trebao staviti nešto pritiska kako bi se istakla neka pitanja.

To se mora iznijeti na veći nivo, na nivo EU i da se vidi gdje je naš interes. Znam da ne možemo natjerati sve te zemlje da zauvijek čekaju jer što duže čekate imate osjećaj da nikud ne idete, da su kineske investicije vjerovatno atraktivnije od onih EU, možemo to vidjeti. Stoga moramo na ovo gledati na geo-političkom nivou, ne samo zakonskom i vidjeti koji je tu interes EU glede proširenja na zapadni Balkan.

Rusija testira SAD administraciju

N1: Taj geo-politički interes je i Ukrajina koja je sada pod velikim pritiskom Rusije. Također, kako taj geo-politički interes možemo staviti u liniju sa proširenjem i uticajem Rusije i Kine, sa novom američkom administracijom koju vodi predsjednik Biden i državni sekretar Anthony Blinken?

Maillard: Rusija time vjerovatno pokušava testirati novu američku administraciju, time što su rasporedili ruske trupe u blizini ukrajinske granice. Vidjeli smo ulogu Njemačke i Francuske u pokušajima da se zaustavi gospodin Putin u ovom regionu.

Pitanje je do koje mjere možemo osmisliti evropske sankcije. EU je uvijek jasno sankcionisala Rusiju i jasna se poruka slala Moskvi godinama. Mislim da to nije jedina stvar koju možemo uraditi jer sankcije još nisu uspjele promijeniti politiku gospodina Putina. Ali su ipak način da se 27 članica ujedini oko takvog pitanja.

Jeste štetno za rusku ekonomiju, oligarhe koji direktno mogu biti pogođeni tim sankcijama. Pitanje je kako možemo ići van pitanja Sjevernog toka. Ipak, smatram da je teško prije izbora u Njemačkoj da se doista koristi ova prednost. Ono što još znamo jeste da je Rusiji potrebna EU, potrebno joj je evropsko tržište, ne može se praviti kao da joj nije potrebno; čak i ako više trguje s Indijom ili Kinom, mi smo i dalje druga najmoćnija ekonomija u svijetu, kao i najveća trgovinska sila.

Činjenica da je evropsko tržište toliko potrebno Rusiji, da Rusija više treba Evropu nego li Evropa Rusiju, jeste dio igre. Smatram da je to alat kojeg više možemo koristiti.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

 

Komentari

Vaš komentar