Meloni je ranije slikana kraj etničke mape BiH: Koliko je opasan njen trijumf?

Svijet 26. sep 202215:087 komentara
Izvor: Giorgia Meloni / Twitter

Giorgia Meloni, nova italijanska premijerka, u Bosni i Hercegovini je ostala zapamćena po sastanku sa njenim mađarskim kolegom Viktorom Orbanom 2018. godine. Ništa ne bi bilo pretjerano čudno da iza njihovih leđa nije stajala etnička mapa BiH. Koliko ubjedljiv trijumf ovakve osobe može biti opasan po našu zemlju?

“Italija dobija najdesniju vladu još od Benita Mussolinija” – glasili su ovako naslovi u brojnim medijima nakon što je obznanjeno da bi, prema privremenim rezultatima izbora u Italiji, desni blok na čelu s Braćom Italije, strankom koju vodi Giorgia Meloni, trebao imati uvjerljivu većinu u oba doma parlamenta.

“Ovo je početak nekog novog računanja vremena u Italiji”, ovako rezultate izbora u Italiji vidi Vedran Džihić iz Austrijskog instituta za međunarodne odnose, koji je u analizi za N1 nastojao ponuditi odgovore kako se novopečena situacija može odraziti na Bosnu i Hercegovinu.

Kako je objasnio, ne samo da prvi put se pojavljuje žena koja će da vodi italijansku vladu, nego je ujedno i prvi put da je to neko ko nije uspio da se distancira od fašističke zaostavštine u ovoj zemlji.

To je, podsjetio je Džihić, neko ko je eksplicitno davao izjave usmjerene protiv Brisela i protiv Evropske unije, kao i neko ko je spreman da bude aktivan dio desničarske alijanse u Evropi koju, između ostalih, čine Marine Le Pen u Francuskoj, Alternative fur Deutschland (AfD) u Njemačkoj, potom Viktor Orban u Mađarskoj, vladajuća stranka Prawo i Sprawiedliwość (PiS) u Poljskoj, kao i nekoliko manjih desničarskih stranaka ili pokreta koji trenutno nisu na vlasti u evropskim državama.

“Kad objedinimo te elemente, čini se da ovo zaista predstavlja veliku opasnost za Evropu, a prvenstveno za ono što je u Uniji najvažnije – potražnja za kompromisom”, pojasnio je Džihić.

Le Pen i predstavnici Alternative fur Deutschland su već iskazali zadovoljstvo pobjedom Meloni, a ovoj grupi se danas pridružio i član predsjedništva BiH Milorad Dodik.

“U vrijeme izazova važno je čvrsto vjerovati u nacionalne interese i ciljeve”, napisao je lider SNSD-a na Twitteru.

“Imajući u vidu etničku kompoziciju u BiH, ovo se može negativno odraziti na našu zemlju”

Pomenuti nedostatak kompromisa u Uniji može direktno uticati i na Bosnu i Hercegovinu.

Bosna i Hercegovina novu italijansku premijerku do sada pamti po sastanku sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom i specifičnoj, etničkoj, mapi BiH koja se nalazila iza njihovih leđa, dok su, navodno, razgovarali o ilegalnim migracijama. To su iz kabineta mađarskog premijera te 2018. godine pravdali riječima da se radi ” o jednoj od mnogih mapa koje opisuju prostor Zapadnog Balkana”.

“Teško je naslutiti šta se iza kulisa događalo na tom sastanku. Ne mislim da je za BiH za Meloni u ovom momentu u centralnom fokusu”, naveo je Džihić.

Iako su prioriteti konkretni i drugačiji u ovom trenutku, postoje dva važna momenta na koja se mora obratiti pažnja.

“Prvi momenat je da je dosadašnja italijanska vlada bila jako konstruktivna po pitanju odnosa prema Zapadnom Blakanu. Pokušavala je stvoriti jednu vrstu alijanse i sa Njemačkom, i Briselom, bio je to konstruktivan pristup. Ako se to težište pomjeri ka desnim alijansama i saradnji sa Orbanom, to se može odraziti na ideološki svjetonazor ne samo premijerke, nego i na zapadni konsezus prema Zapadnom Balkanu i BiH”, pojasnio je Džihić.

Podsjeća da su desničarski pokreti mahom zasnovani na vjerovanju da su upravo njihovi narodi najvažniji faktori internacionalne politike, te da njihova pozicija treba da bude na prvom mjestu.

“Na kraju, ono što sve desničarske grupacije u Evropi dijele jeste jedna vrsta antiislamizma – negativna nastrojenost prema građanima islamske vjeroispovijesti. Imajući u vidu etničku religijsku i etničku kompoziciju u Bosni i Hercegovini, to se može negativno odraziti na situaciju u našoj zemlji”, upozorio je Džihić.

Kako bismo znali šta građani BiH mogu očekivati od Italije u skorijem periodu, vrijedi sačekati da vidimo kako će se Meloni pozicionirati u Briselu.

“Ona je zadnjih nekoliko sedmica pokušala da bude pragmatičnija i mekša u stavovima prema njima. Negirala je da će biti agresivna. Možda će se oštri ton karakterističan za sve desničarske stranke transformirati u pragmatizam gdje ćemo na sceni imati nešto slično bivšem italijanskom premijeru Berlusconiju, koji je ipak u Briselu pokušavao da nađe neku srednju poziciju”, analizira Džihić.

Napominje da bi u prvom fokusu, sasvim sigurno, morala biti borba protiv inflacije i pozicioniranje prema sankcijama u Rusiji i agresiji na Ukrajinu, te da u startu njene vladavine Zapadni Balkan ne bi trebao pretjerano visoko kotirati na ljestvici prioriteta.

Ipak, jedna od važnih odluka koja predstoji vezano za Bosnu i Hercegovinu jeste moguće dodjeljivanje kandidatskog statusa, a što neće moći proći bez konzenzusa. Predstoji da se vidi da li je Orban zaista spreman sa novim partnerima, ne samo onima u Italiji, nego i u Švedskoj, da ide kontra EU.

Pobjeda desnice na švedskim izborima, premijerka priznala poraz

S obzirom na opisanu situaciju, Džihić predviđa i mogućnost  da dođe do novih pucanja rovova u Evropskoj uniji kada je u pitanju stav o sankcijama Rusiji i pomoći Ukrajini.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Komentari

Vaš komentar