Michel Kazatchkine: Mogli smo puno ranije reagovati u BiH i svijetu

Vijesti 17. maj 202114:37 > 14:44 1 komentar

Pandemija koju je izazvao virus covid-19 mogla se zaustaviti da se bolje reagiralo, zaključak je istraživanja koje je proveo Nezavisni panel za pandemijsku gotovost i odgovor (Independent Panel for Pandemic Preparedness and Response). “Nezavisni je panel pronašao slabe veze u svakoj točci lanca pripravnosti i odgovora. Priprema je bila nedosljedna i nedovoljno finansirana. Sistem upozorenja bio je prespor - i previše blag. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) nije imala dovoljno snage. Odgovor je pogoršao nejednakosti. Izostalo je globalno političko vodstvo”. Ovo je sažetak zaključaka kako ih donosi Panel. Jedan od naučnika koji su radili na izradi ovog izvještaja je i profesor Michel Kazatchkine sa uglednog Université René Descartes u Parizu.

U intervjuu za N1 pojašnjava zaključke i iznosi preporuke panela po pitanju neke buduće pandemije.

Bilo pogrešnih koraka

N1: Bili ste dio panela koji je radio mjesecima sa vodstvom bivše premijerke Novog Zelanda Helen Clark, te bivšeg predsjednik i Nobelovca Elen Johnson, na ovom izvještaju. Preporuke i zaključci su veoma, veoma jaki, veoma ozbiljni, posebno glede Kine i WHO. Možete li našim gledateljima uopšteno reći šta su vaši zaključci?

MK: Hvala Vam. Zaključci su da je bilo pogrešnih koraka, izgubljenog vremena, možda nešto zadržavanja informacija, ali sigurno i dosta birokratije. Trenutne higijenske mjere u svijetu, koje su razvijene nakon Ebola krize 2000., nalažu da kada je epidemija u zemlji da državnom uredu mora poslati poruku, potom regionalnom uredu SZO, potom sjedištu gdje stavljaju zahtjev. To doista usporava proces u vrijeme kada je sve digitalno. Uz sve te stvari zajedno smatramo kako je vrijeme vjerovatno izgubljeno u komunikaciji glede prenosa bolesti sa čovjeka na čovjeka, a što je tek zvanično postalo 20. januara 2020.

Potom, smatramo da je objavu o opasnosti po javno zdravlje generalni direktor mogao dati sedmicu ranije, nego što je to i učinjeno. Dakle, ponavljam, desilo se to 20. januara 2020. Razlog za to, iako je komitet koji savjetuje generalnog direktora tada bio 50:50 vjerujemo da je generalni direktor trebao poduzeti preventivne mjere na osnovu toga što je ovo respiratorni virus iz porodice koronavirusa, a za koje iz SARSA znamo da je jako prenosiv.

Većina izgubljenog vremena poslije objave o opasnosti po javno zdravlje

Dodaje kako se u njihovom izvještaju navodi, da “iako je svijet izgubio sedam ili deset dana u januaru 2020., većina izgubljenog vremena bilo je poslije objave o opasnosti po javno zdravlje”.

“To je u februaru pa čak i prvoj polovini marta, tada niti jedna zemlja nije doista reagirala na tu objavu, osim nekoliko zemalja u Aziji koje su imale iskustvo sa SARSOM. Oni nisu čekali ni kraj januara da bi se mobilizirali i pokušali da krenu sa testiranjem, praćenjem, izolacijom, zatvaranjem granica, implementacijom društvene distance. To su zemlje koje su na kraju bile uspješne. Ostatak svijeta je na neki način čekao i gledao šest sedmica, a onda je bilo prekasno”, kazao je .

Nije bilo bilo kakve ozbiljne vježbe simulacije

N1: Prije nekoliko mjeseci, kada smo u Velikoj Britaniji imali oko 70.000 mrtvih, imao sam priliku razgovarati sa Sir Davidom Kingom koji je bio glavni naučni savjetnik vlade devedesetih, rekao mi je da je po njegovom mišljenju 90% tih smrti moglo biti spriječeno da je vlada počela ranije raditi. Sada vidimo šta se to dešava u Indiji. A ako sam dobro razumio vaše zaključke, da smo u februaru reagovali, puno ranije nego što zapravo jesmo, onda bismo imali puno manji broj preminulih pa čak i potvrđenih slučajeva u ovom trenutku?

MK: Apsolutno. Analizirali smo 28 zemalja u svijetu, detaljno, zemlje koje su bile izuzetno uspješne kao što su Tajvan, Singapur, Južna Koreja, Novi Zeland, Kina; a potom i zemlje koje baš i nisu bile uspješne, Amerika, Brazil, te broj nekih koje su između. Ključni faktor koji proizilazi jeste biti ranije, a potom implementirati ranije prave stvari koje se moraju implementirati. U Velikoj Britaniji, Evropi generalno, vjerovatno i u Bosni, mogli smo puno ranije reagovati. Pitanje je da li bismo tada bili spremniji da smo ranije reagovali, da imamo maske, implementiramo društvenu distancu, da dijagnostikujemo, izoliramo, pratimo, stvari na koje nismo bili spremni. Nije bilo bilo kakve ozbiljne vježbe simulacije u proteklih nekoliko godina u mnogim evropskim zemljama. A većina zemalja u svijetu nije bila spremna. Stoga, stvari se moraju promijeniti jer naredna pandemija može stići bilo kada.

U videu pogledajte šta Michele Kazatchkine kaže o tome da li je trebalo pozvati politiku u pomoć, kako nauku vratiti na čelo borbe protiv pandemija, ali i o tome treba li kažnjavati one koji skrivaju informacije o javnosti.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare