Misli dobro podnijelo inicijativu: Građani BiH plaćaju najviše cijene lijekova

Vijesti 19. nov 202112:36 0 komentara
Shutterstock

Udruženje “Misli dobro” je na osnovu analize "Realna cijena lijekova", koja je pokazala da građani Bosne i Hercegovine plaćaju najviše cijene lijekova u odnosu na Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru, podnijelo Inicijativu za izmjenu Pravilnika o načinu kontrole cijena lijekova, načinu oblikovanja cijena i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH.

Projekt menadžer projekta Uroš Vukić kazao je danas na pres-konferenciji da bi usvajanjem te inicijative koja je poslana Agenciji za lijekove BiH, Vijeću ministara BiH i Ministarstvu civilnih poslova BiH, na tržištu BiH došlo do značajnog smanjenja cijena lijekova bez da se ugrozi poslovanje bilo kojeg privrednog subjekta.

Na cijene lijekova u BiH u značajnoj mjeri utiču i maloprodajne marže

Naglasio je da se tom inicijativom traži smanjenje veleprodajne marže s osam na šest posto, zatim, da se kao referentne zemlje za računanje cijena lijeka uzmu Srbija, Hrvatska i Sjeverna Makedonija, a ne kao što je sada slučaj Srbija, Hrvatska i Slovenija, gdje je životni standard daleko veći u odnosu na Bosnu i Hercegovinu. Tvrdi da ne traže ništa što već nema u regionu.

Pojasnio je da je regulativa koja je trenutno na snazi u Bosni i Hercegovini u isključivom interesu veletrgovaca i maloprodajnih lanaca apoteka i najviše na štetu građana Bosne i Hercegovine.

“Tržište lijekova u BiH vrijedno je više od 700 miliona KM i očigledno je da se regulativa usvajala pod utjecajem raznih lobija. Tražimo samo da se veleprodajne marže usklade s onima u regionu jer u Srbiji i Crnoj Gori je maksimalna veleprodajna marža šest posto, a u Bosni i Hercegovini osam posto”, kazao je.

Govoreći o Pravilniku o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH, Vukić je kazao da je Bosna i Hercegovina do 2017. godine bila jedina zemlja u Evropi koja nije imala takav dokument, što je odgovaralo isključivo veletrgovcima i maloprodajnim lancima apoteka koji upravo u Bosni i Hercegovini ubiru najviši profit.

Osim Pravilnika, dodao je, na cijene lijekova u BiH u značajnoj mjeri utiču i maloprodajne marže koje su u nadležnosti entiteta, a koje su u odnosu na region također najveće u regionu.

Naglasio je da bi korist od usvajanja inicijative imala šira društvena zajednica, građani i fondovi zdravstvenog osiguranja i bolnice, a s obzirom na profit koji ostvaruju veletrgovci i maloprodajni lanci apoteka, sigurni smo da ni u njihovom poslovanju ne bi došlo do ozbiljnih problema.

“Farmaceuti su zatvaranjem svojih biznisa prijetili i kada je usvajan Pravilnika o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH, ali do toga nije došlo, čak šta više u odnosu na 2017. godinu u BiH imamo daleko više apoteka”, dodao je.

Predstavnik udruženja Misli dobro Saša Stefanović naglasio je da je to udruženje provelo opsežno istraživanje o cijenama lijekova u BiH u odnosu na Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru.

“Od promatranih 13 iz grupe od deset najprodavanijih lijekova u Bosni i Hercegovini, čak devet ih ima najvišu veleprodajnu cijenu, a kada se na tu cijenu dodaju još i maloprodajne marže koje su u BiH najviše u odnosu na regionu, Republika Srpska 20 posto, Federacija BiH 25 posto, kao i stopa PDV-a od 17 posto, dolazimo do zaključka da su cijene lijekova u BiH ubjedljivo najviše i to isključivo zbog regulative koja postoji, a koja se donosi na svim nivoima vlasti”,  kazao je.

Nadzor nad primjenom Pravilnika u BiH praktično ne postoji

“Postojeći Pravilnik usvojilo je Vijeće ministara BiH u novembru 2016. godine na prijedlog direktora Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH i njime je definisano da je maksimalna veleprodajna marža 8 posto, dok u Crnoj Gori i Srbiji to iznosi 6 posto, a u Hrvatskoj 8,5 posto“,  kazao je.

Ta maksimalna veleprodajna marža, kazao je, dodaje se na cijenu koja se računa tako da se uzmu cijene lijekova referentnih zemalja i podjele s brojem tri.

“U slučaju BiH, referentne zemlje su Srbija, Hrvatska i Slovenija, u Srbiji Hrvatska, Slovenija Italija, a u Hrvatskoj Italija, Češka, Slovenija, Španija i Francuska, lako je u Hrvatskoj veleprodajna marža veća, njihovim pravilnikom definisano je recimo da se cijena iz Italije množi s faktorom 0,685, a iz Češke 0,86 tako da u konačnici osnovna cijena na koju se dodaje veleprodajna marža često bude manja nego u BiH. S razlogom se može postaviti i pitanje zbog čega su u slučaju BiH referentne zemlje Srbija Hrvatska i Slovenije, a zašto ne recimo Bugarska, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Rumunija, odnosno zemlje sa sličnim dohotkom”,  istakao je.

Ono što posebno zabrinjava je, dodao je, da nadzor nad primjenom Pravilnika u BiH praktično ne postoji, a da javnost uopće nije upoznata o rezultatima njegove primjene.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!