Može li BiH u NATO bez saglasnosti Rusije?

Vijesti 19. mar 202119:08 > 19:25 2 komentara

Stav Rusije o proširenju NATO-a dobro je poznat. U slučaju praktičnog zbližavanja Bosne i Hercegovine i NATO-a, naša zemlje morat će reagirati na taj neprijateljski korak, saopštili su iz ruske ambasade u BiH. Uslijedile su brojne reakcije, prije svega osude. Iz NATO saveza za N1 su odgovorili kako su prijetnje neprihvatljive.

Vrlo opsežno saopštenje Ruske Federacije s jasnim stavovima o tome šta za njih predstavlja NATO. No, možda i prvi put poruka domaćim vlastima da će Rusija reagovati na zbližavanje Bosne i Hercegovine s Alijansom. Na koji način? Iz Ambasade ove zemlje, iako upitani, nisu pojasnili. Uslijedila je reakcija iz Brisela.

“Nijedna treća strana nema pravo intervenisati ili staviti veto na takav proces. Sve prijetnje u tom pogledu su neprihvatljive. Vrijeme sfera utjecaja je prošlo. NATO i Bosna i Hercegovina imaju dugogodišnju i obostrano korisnu saradnju”, poručuju iz NATO-a.

Da li će se odlučiti na saradnju ili pak članstvo, suverena je odluka svake države, poručili su iz Alijanse. Tek prije nekoliko dana u Bosni i Hercegovini počela je s radom Komisija za saradnju s NATO savezom. Predsjedavajući Josip Brkić kaže kako stav Ruske Federacije neće zaustaviti njen rad. Jer Komisija je formirana konsenzosom svih strana u BiH.

“Put BiH prema EU i u kontekstu suranje s NATO savezom ne predstavlja prepreku za saradnju s bilo kom drugom državom svijeta. Naravno da ću rado primiti ruskog ambasadora i ako eventualno bude što trebalo pojasniti, ali ne postoji nijedan razlog ni prepreka, niti je to samo po sebi čudno zemlje koje se žele negdje integrirati sa određenom organizacijom sarađuju da bi eventualno zanemarile neke treće. Dapače, Ruska Federacija je BiH vrlo važan partner”, kaže Brkić.

U Federaciji jedinstveni. Brojne stranke ocijenile ucjene i prijetnje opasnim i neprihvatljivim. Uputili Rusiji poruku da o sudbini Bosne i Hercegovine odlučuju građani ove zemlje i njene institucije. Reagovala su i dva člana Predsjedništva, Komšić i Džaferović.

“Vanjskopolitički ciljevi BiH su definirani Strategijom vanjske politike BiH. Kada je članstvo u NATO-u u pitanju stvari su definirane i Zakonom o odbrani i odlukama Predsjedništva BiH. BiH će nastaviti tim putem, bez obzira na stavove i mišljenja ambasade Ruske Federacije”, smatra Džaferović.

“Što se tiče saopštenja iz Ministarstva vanjskih poslova Rusije, to je svakako kontinuitet njihove aktivnosti prema svim zemljama aspiranticama za članstvo u NATO-u i, nažalost, najčešće se takve aktivnosti manifestiraju kroz izazivanje većih i manjih teškoća”, dodaje Komšić.

Ovakvi potezi Ruske Federacije će se nastaviti, no bitno je kakav će biti odgovor Bosne i Hercegovine. Niti jedan ambasador ne može nametati u kom smjeru država treba ići. Pojašnjava Alija Kožljak, bivši šef Misije pri NATO-u.

“Ono što Ruska Federacija može pokušati uraditi ovdje jeste samo unošenje nestabilnosti u BiH koristeći svoje igrače na ovom prostoru, ali dugoročno gledano Ruska Federacija će samo od toga imati štete, jer nije moguće zaustaviti jednu državu koja je kroz sve regularne, pravne procedure se izjasnila i svoju stratešku politiku odredila ka NATO-u”, ocjenjuje Kožljak.

A ta saradnja s Alijansom ogleda se i u najavam novoformirane Komisije, čiji predsjedavajući Josip Brkić kaže da je plan – već u aprilu dogovoriti novi program reformi za 2021. godinu.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare